Predsjednik SAD Abraham Linkoln ubijen je u atentatu 14. aprila 1865. godine, nekoliko dana poslije okončanja četvorogodišnjeg američkog građanskog rata i poraza južnih država konfederacije.

Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta "Ford teatar" pucao navodno umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka Džon Vilkis But, a Linkoln je preminuo idućeg jutra.

Istragom je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši sa juga SAD.

Iako se nije istakao kao posebno talentovan ratni vođa niti je, sve do pred sam kraj, imao uspjeha u izboru generala Unije, Linkoln je imao ključnu ulogu u pobjedi sjevera.

Godine 1862. donio je proglas o ukidanju ropstva, čime je Unija stekla simpatije svjetske javnosti.

Istovremeno je bez mnogo obzira kršio i zaobilazio mnoge ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama kako bi suzbio južnjačku "petu kolonu".

Njegov mandat značajan je po cijelom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun federalnih država.

Nekoliko mjeseci nakon što je Linkoln pobijedio na izborima 1864. godine, južnjačka konfederacija je prisiljena na kapitulaciju i rat je završen pobjedom sjeverne Unije.

Mnogi u Americi smatraju da je Abraham Linkoln bio jedan od najboljih predsjednika SAD.

Abraham Linkoln rođen je 1809. godine.