Kratkometražni dokumentarni film „Vladimir Nastić“, reditelja Snježana Lalovića, prikazan je večeras na Palama u okviru programa Kinoteke Republike Srpske povodom „Dana evropske baštine“.

Lalović je novinarima rekao da je ideja o snimanju filma nastala još za Nastićevog života, ali da tada nije realizovana.

- Tražio sam od Nastića da mi napiše neku vrstu svoje biografije. On je to uradio na pisaćoj mašini i dao mi, sa namjerom da krenemo od Nevesinja, njegovog rodnog sela, preko Mostara, gdje se školovao, zatim Sarajeva, izbjeglištva na Palama, Foči, gdje je stvarao, pa sve do tadašnjeg Srpskog Sarajeva - ispričao je Lalović, prenosi Srna.

Lalović je naveo da se prilika za snimanje ukazala kasnije, kada je Matična biblioteka Istočno Sarajevo obezbijedila sredstva za ovaj niskobudžetni film.

Rekao je da je Nastića i lično poznavao, opisavši ga kao istinskog zaljubljenika u umjetnost, pomalo buntovnog čovjeka upečatljive pojave, čija su djela još prije rata uvrštena u udžbenike.

Lalović je izrazio zadovoljstvo što je film završen i želju da ga pogledaju studenti i srednjoškolci, kao i da se povremeno emituje na televiziji, kako bi Nastić „ostao da živi i na taj način“.

Filmski arhivista Kinoteke Republike Srpske Boris Čvoro rekao je da je film „Vladimir Nastić“ snimljen 2024. godine u produkciji Matične biblioteke Istočno Sarajevo, uz pomoć Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.

Foto: srna.rs

Čvoro je dodao da se „Dani evropske baštine“ od 1991. godine održavaju širom Evrope u okviru zajedničkog programa Savjeta Evrope i Evropske komisije, s ciljem promocije i očuvanja kulturnog i prirodnog nasljeđa.

Vladimir Nastić rođen 26. februara 1934. godine u Odžaku kod Nevesinja. Akademsko obrazovanje stekao je u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu.

Svoj književni put započeo je 1956. godine objavljivanjem prve zbirke pjesama, čime je stekao zapažen status u tadašnjim književnim krugovima. Za svoj rad bio je višestruko nagrađivan, pri čemu se posebno izdvajaju nagrada "Blažo Šćepanović" i priznanje Prve književne komune iz Mostara za najbolju pjesmu na Šantićevim večerima poezije.

Nastić je dao značajan doprinos i na polju kulturnog aktivizma, obavljajući funkcije potpredsjednika Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta", kao i potpredsjednika i predsjednika Udruženja književnika Srpske.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva objavio je Nastićeva „Izabrana djela“ u četiri toma, a njegova posljednja zbirka poezije „Ovdje žive mrtvi“ izašla je u izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo.

Nastić je preminuo 11. marta 2010. godine u Istočnom Sarajevu.