Revijom 30 srpskih originalnih narodnih nošnji iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske nastavljeno je obilježavanje Dana i slave grada Istočno Sarajevo.

Umjetnički rukovodilac Srpskog kulturno-umjetničkog društva "Boško Vujadin" i kolekcionar narodnih nošnji Goran Kovačević, koji je u ulozi koordinatora revije u saradnji sa upravom grada Istočno Sarajevo, rekao je Srni da je večeras prezentovano 30 narodnih nošnji srpskog stanovništva BiH i regiona.

- Večeras imamo goste iz Bijeljine, Beograda, iz Podgorice, kolega koji su donijeli dio svoje kolekcije da predstave građanima Istočnog Sarajeva, a riječ je o nošnjama iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske - rekao je Kovačević.

Kovačević je istakao da su narodne nošnje ogledalo srpskog naroda.

- One odražavaju ne samo našu kulturnu baštinu koja je izuzetno raznolika, nego govore i o statusu pojedinca i o statusu porodice onoga ko je nosi - rekao je Kovačević i dodao da su narodne nošnje statusni simbol.

On je napomenuo da su narodne nošnje značajne jer su one dio materijalne kulturne baštine.

- Mi radimo na zaštiti, promociji i prezentaciji narodnih nošnji i trudimo se da ih što više približimo stanovništvu jer često srećemo slučajeve da ljudi o tome ne brinu i najčešće to bace ili spale, a mi kolekcionari i kulturno-umjetnička društva uvijek to rado primamo na čuvanje kako bi ih predstavljali publici u zemlji ili inostranstvu - naglasio je Kovačević.

On je naveo da su večeras publici predstavljene nošnje stare od 80 do 100, a neke čak i više godina.

Kovačević je pojasnio da su ove nošnje rađene ručno, da su autentične i da su predstavljene dvije rekonstrukcije nošnji iz istočne Hercegovine i Osata kod Srebrenice od kojih postoji samo po jedan primjerak u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

- Uspjeli smo da ih potpuno rekonstruišemo kako bismo ih mogli prikazati javnosti nakon više od 150 godina - rekao je Kovačević.

Marko Radović iz Beograda rekao je da je ljubav prema narodnim nošnjama počela iz djetinstva.

- Počeo da igram u kulturno-umjetničkom društvu i time sam počeo da se bavim, a zainteresovalo me je kako su te nošnje izgledale u mom rodnom kraju na Glasincu na Romaniji, odakle su moji preci - naveo je Radović.

On je napomenuo da od kraja do kraja variraju i saznanja o narodnim nošnjama.

- U nekim krajevima svijest o očuvanju, njegovanju i prezentaciji narodne nošnje je dosta dobra i ima dosta sačuvane narodne nošnje, ali ima krajeva u kojima je narodna nošnja dosta propala, zapuštena, jako je malo sačuvanih i fotografija, a neke oblasti nisu ni istraživane pa nedostaje i literature o narodnoj nošnji - rekao je Radović.

Stefan Vulić iz Bijeljine rekao je Srni da se, između ostalog, bavi sakupljanjem originalnih narodnih nošnji.

- Majka mi je iz Semizovca, a otac iz Kaknja i večeras nosim ljetnju radnu narodnu nošnju iz Sarajevskog polja - rekao je Vulić.

On je napomenuo da je naslijedio tu ljubav od prabake koja je narodnu nošnju nosila 86 godina.

- Svaku priliku koju mogu koristim da obučem narodnu nošnju, bilo da je riječ o slavi ili bilo kom drugom veselju, narodna nošnja je moj sastavni dio - naglašava ovaj mladić.

Publici su se večeras predstavili i izvođači etno muzike Branka Zečević i guslar Maksim Vojvodić.