Navršile su se 32 godine od zločina hrvatske policije i Zbora narodne garde /ZNG/ koji su na današnji dan posijali smrt u sedam srpskih sela i ubili 15 civila, a za to niko nije odgovarao, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas".

U "Veritasu" navode da su hrvatske snage u krvavom pohodu koristile transportere sa oznakama Jugoslovenske narodne armije /JNA/ i da su pripadnici MUP-a Hrvatske i "zengi" ničim izazvani pucali po stanovnicima sela Blinjski Kut, Kinjačka, Brđane, Čakale, Blinjska Greda, Bestrma i Trnjani.

- Ubili su 15 civila prosječne starosti 48 godina, a više desetina ranili. Najmlađa među ubijenima je tekstilna radnica Željka Boinović /23/, koja je upucana kroz prozor u sobi u Trnjanima u kući njenog djeda Miloša Vraneševića - podsjećaju iz "Veritasa".

Iza ubijenih je ostalo 32 djece, 18 sinova i 14 kćeri, a ubice su u krvavom pohodu zaustavili mještani sela Brđani, koji su se, čuvši pucnjavu na brzinu organizovali i postavili uspješnu zasjedu.

- Poslije ovog događaja Srbi iz capraških srpskih sela više nisu odlazili na posao u Sisak, već su organizovali odbranu svojih sela i kuća, a uskoro su formirali i opštinu koju su nazvali Caprag, po području na kojem se nalaze pomenuta sela, sa sjedištem u Gradusi, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine /RSK/ - podsjećaju u "Veritasu".

Kako naglašavaju, za zločin u capraškim selima do sada niko nije krivično odgovarao.

Krivičnu prijavu, koju su podnijele porodice ubijenih protiv četvorice "zengi" zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, u septembru 2006. odbacilo je Županijsko državno tužilaštvo u Sisku.

Prijava porodica je odbačena uz obrazloženje "da su njihovi rođaci ubijeni u oružanom sukobu između paravojnih grupa takozvane SAO Krajine i Hrvatske vojske ili su kolateralna šteta tog oružanog sukoba".

Tužbe za naknadu štete porodica ubijenih hrvatski sudovi su odbili zbog zastare i nedostatka dokaza o učešću pripadnika Hrvatske vojske u zločinu u capraškim selima.

Porodicama ubijenih naloženo je da su dužne da plate parnične troškove koji dostižu više hiljada evra.

- Neki od tih postupaka stigli su i pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, ali ih je odbacio zbog isteka roka od šest mjeseci između `posljednje istražne radnje ili njihovog saznanja o neefikasnosti istrage na nacionalnom nivou` i podnošenja zahtjeva tom sudu` - ukazuju u "Veritasu".

U Sisku i okolnim mjestima, prema podacima "Veritasa", u ljeto i jesen 1991. godine likvidirano je najmanje 119 osoba srpske nacionalnosti, među njima i 97 civila, od kojih 11 žena.

Od ukupnog broja likvidiranih, sahranjeno je 40, a za ostalima se i dalje traga.