Pad ključnih kamatnih stopa za kojim je drugi put zaredom posegnula Evropska centralna banka (ECB) ove godine, a čiju će politiku po svim prognozama iduće sedmice pratiti i američke Federalne rezerve (FED) neće uticati na domaće finansijsko tržište, bar ne do kraja godine.
Stav je to ekonomskih stručnjaka nakon što je ECB donio odluku da smanji ključnu kamatnu stopu na 3,5 odsto sa 3,75 odsto. FED zasjeda iduće sedmice i do sada je uvijek pratio ECB kada je u pitanju ta politika.
- Referentne kamatne stope ECB-a i FED-a imaće uticaj na smanjenje kamatnih stopa u svijetu, ali i u BiH. Međutim, prilikom rasta kamatnih stopa u svijetu naše banke zbog odluka domaćih regulatora, odnosno agencija za bankarstvo RS i FBiH, nisu u potpunosti pratile taj trend rasta stopa, ne samo na nove ugovore već i za one postojeće kredite koji su vezani za euribor i libor - kazao je “Glasu” profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Drago Gligorić.
Naglašava da se upravo zbog moratorijuma za kojim su posegnuli domaći regulatori sada može očekivati slična situacija.
- Trenutni pad kamatnih stopa neće u suštini, bar za sada, imati ekvivalentan uticaj na pad kamata na kredite u našim bankama. Nismo pratili rast, tako da u suštini brzo ne možemo da se prilagodimo i padu kamatnih stopa za kojim je posegnuo ECB - poručio je Gligorić.
Ako ECB i FED nastave tempo smanjenja referentnih kamatnih stopa, promjene će uslijediti i na domaćem finansijskom tržištu, ali ne onako kako je ranije prognozirano - do kraja ove godine.
- ECB i FED su smanjili referentne kamatne stope upravo da bi stope na kredite po kojima se kreditira privreda i stanovništvo bile niže i kako bi se pospješila ekonomska i privredna aktivnost. Pad kamatnih stopa uticaće i na pad euribora i libora, a ugovori po kojima naše banke kreditiraju klijente vezani su za njih - kazao je Gligorić.
Takođe, navodi i da banke, kada određuju kamatne stope, to obično definišu na bazi libora, odnosno euribora na dan 30. jun, te 31. decembar svake godine.
- U suštini, tek se nakon tih ključnih datuma može očekivati korekcija kamatnih stopa naniže - zaključio je Gligorić.
Sličnog stava je i ekonomista Aleksandar Ljuboja koji podsjeća i da je nedavno Narodna banka Srbije smanjila referentnu kamatnu stopu.
- To znači da se u centralnim bankama nalazi velika novčana masa koja nije aktivna, a da su problemi u privredi, u domenu investicionih ciklusa, kredita, odnosno nedostatka obrtnih sredstava. Imamo privredni pad i treba ga spriječiti, a to se može samo kreditiranjem. Na to se upozoravalo već nekoliko mjeseci da će se desiti i na kraju se i desilo - kazao je “Glasu” Ljuboja. Prema njegovim prognozama, ako se nastavi smanjenje ključnih stopa od strane ECB-a, onda bi i na domaćem tržištu moglo uslijediti povoljnije kreditiranje, odnosno pad kamatnih stopa.
Inflacija
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard kazala je da će se odluka o kamatnim stopama zasnivati na procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i finansijskih podataka, dinamike noseće inflacije i snage transmisije monetarne politike.
- Odlučni smo da obezbijedimo da se inflacija vrati na naš srednjoročni cilj od dva odsto na vrijeme. Držaćemo referentne stope dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje ovog cilja - poručila je Lagardova.
Piše: Marijana Miljić Bjelovuk
