Dok se Bosna i Hercegovina još uvijek suočava s posljedicama odlazaka svojih državljana na sirijsko ratište, novo poglavlje otvara se povratkom dobrovoljaca iz rata u Ukrajini. Iako su motivi i ideologije različiti, pravni okvir je isti – Krivični zakon BiH zabranjuje učešće svojih državljana u stranim oružanim formacijama. Međutim, razlike u izrečenim kaznama i pristupu institucija otvaraju pitanje jednakosti pred zakonom.

Sirija: Ideološki zanos i blage kazne

Od 2012. do 2016. godine, na ratišta u Siriji i Iraku otišlo je između 240 i 300 državljana BiH. Većina njih pridružila se oružanim grupama povezanim sa Islamskom državom. Nakon izmjena Krivičnog zakona BiH 2014. godine, koje su uvele član 162 b – „Protivpravno formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama“, BiH je počela procesuirati povratnike.

Do danas je osuđeno više od 25 osoba. Kazne su se najčešće kretale od 12 do 18 mjeseci zatvora, a rijetki su dobijali više od dvije godine. Većina optuženih priznala je krivicu, a sudovi su uzimali u obzir olakšavajuće okolnosti – priznanje, saradnju s vlastima i činjenicu da nisu direktno učestvovali u borbenim dejstvima.

Najveća organizovana repatrijacija dogodila se krajem 2019. godine, kada je iz Sirije vraćeno 25 osoba – sedam muškaraca, šest žena i dvanaestoro djece. Većina muškaraca osuđena je na kraće kazne, a neki su uključeni u programe nadzora i socijalne reintegracije.

Ukrajina: Novi rat, staro djelo

Desetak godina kasnije, s izbijanjem rata u Ukrajini, BiH se suočila sa novim oblikom istog problema. Ovaj put, riječ je o pojedincima koji su odlazili da se bore na strani ruskih snaga, kršeći isti član Krivičnog zakona.

Najpoznatiji slučaj je Dario Ristić iz Modriče, koji je 2023. godine napustio BiH i pridružio se ruskoj jedinici „Permski medvjedi“. Tokom borbi u Ukrajini izgubio je nogu, a kasnije dobio i rusko državljanstvo. Po povratku u BiH, uhapšen je 19. septembra 2025. godine na sarajevskom aerodromu, a potom mu je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor.

Ristić je u međuvremenu pušten na slobodu 15. oktobra 2025. godine uz mjere zabrane napuštanja mjesta boravka, a njegov branilac je najavio sporazumno priznanje krivice. Tužilaštvo BiH, prema informacijama iz pravosudnih izvora, traži kaznu od najmanje 18 mjeseci zatvora, što bi mogla biti najstroža kazna izrečena u BiH za isto krivično djelo.

Dvostruka percepcija istog zločina

U oba slučaja – Sirija i Ukrajina – riječ je o učešću državljana BiH u stranim oružanim formacijama, ali društveni i politički odjeci nisu isti.

Odlazak u Siriju javnost je povezivala s religijskim ekstremizmom i prijetnjom bezbjednosti, dok se odlazak u Ukrajinu često tumači kao „dobrovoljački“ ili „patriotski čin“.

Ipak, pred zakonom nema razlike: član 162 b Krivičnog zakona BiH ne pravi razliku između ideoloških, religijskih ili političkih motiva – svako učešće u stranom ratu je krivično djelo.

Zanimljivo je da je prosječna kazna za borce iz Sirije iznosila oko godinu dana zatvora, dok Ristića za učešće u ratu u Ukrajini očekuje stroža sankcija.

Razlog je, kažu pravosudni izvori, u težim okolnostima – dokumentovani borbeni angažman, aktivno učešće u propagandi i činjenica da je u ratu učestvovao i nakon što je zakon već godinama na snazi i dobro poznat javnosti.

Između dvije reakcije

U slučaju Sirije, vlasti su djelovale reaktivno – nakon što je stotine građana već otišlo, donesen je zakon i sprovedene repatrijacije.

U slučaju Ukrajine, BiH je reagovala preventivnije: prati onlajn aktivnosti, koristi Interpolove potjernice i javno upozorava na zabranu odlazaka na strana ratišta.

Ipak, i dalje nema sistemskog odgovora – ni programa za deradikalizaciju, ni društvenog dijaloga o motivima koji mlade ljude tjeraju u tuđe ratove.

Isti zakon, različita kazna

Od Sirije do Ukrajine prošla je decenija, ali dileme su iste. BiH je zemlja koja je preživjela vlastiti rat, a sada s mukom procesuira one koji odlaze u tuđe.

Ako bude osuđen na 18 mjeseci zatvora, Dario Ristić bi mogao postati prvi dobrovoljac iz BiH u ukrajinskom ratu koji je dobio strožu kaznu od boraca iz Sirije. Svjedoci smo jedne decenije u kojoj su državljani Bosne i Hercegovine, sa različitim idejama i pod različitim zastavama, završavaju na istim optuženičkim klupama – da li zbog ideoloških, ekonomskih ili nekih trećih motiva.