Poslodavci u BiH procjenjuju da im nedostaje između 30.000 i 40.000 radnika, dok zvanični podaci pokazuju više od 310.000 registrovanih nezaposlenih.

Kako su pojasnili u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, najveća potražnja za radnom snagom na tržištu BiH je u sektorima građevinarstva, prerađivačkoj industriji, ostalim uslužnim djelatnostima, hotelijerstvu, kao i ugostiteljstvu i trgovini.

Rastuća potreba za stranim radnicima, uz obavezu zaštite domaće radne snage, u BiH se, kako pojašnjavaju, reguliše kroz dva trenutna zakonska rješenja.

Dva zakonska rješenja

- Određivanjem kvota za zapošljavanje stranaca u BiH i provođenjem testa tržišta rada u proceduri izdavanja radnih dozvola strancima. Kvote određuju zavodi za zapošljavanje u saradnji sa udruženjima poslodavaca i sindikatima, a test tržišta rada provode nadležni zavodi i službe zapošljavanja prema mjestu upućenog zahtjeva za zapošljavanjem stranog radnika. Na ovaj način se reguliše broj zaposlenih stranih radnika i štite interesi domaće nezaposlene radne snage – rekli su u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Bosna i Hercegovina je u 2024. godini izdala 5.798 važećih radnih dozvola za strane državljane, što predstavlja povećanje od 26,4 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazuju zvanični podaci o tržištu rada.

Najveći broj dozvola izdat je u Federaciji BiH – 3.190, što je rast od 38,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U Republici Srpskoj odobreno je 2.109 radnih dozvola (rast od 7,1 odsto), dok je Brčko Distrikt zabilježio 499 dozvola, što je skok od gotovo 58 odsto u odnosu na 2023.

Strani radnici u BiH dolaze prvenstveno iz Azije i susjednih zemalja. Državljani Turske prednjače sa 785 dozvola (13,5%), slijede ih Nepalci sa 757 dozvola (13,1%), te državljani Srbije sa 692 dozvole (11,9%). Značajan broj dozvola izdat je i radnicima iz Indije (660, ili 11,4%) i Bangladeša (486, ili 8,4%).

Najveći godišnji rast broja izdatih dozvola zabilježen je kod radnika iz Indije, Nepala i Kine, što odražava trend izraženijeg oslanjanja BiH na stranu radnu snagu kako bi se popunile praznine u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru.

S druge strane, u Federaciji BiH kroz program „Obuka za tržište rada“ tokom 2024. godine, 1.363 nezaposlene osobe su uključene u obuku za prekvalifikaciju, a u prvih osam mjeseci ove godine dodatnih 1.129 nezaposlenih osoba započelo je obuku za prekvalifikaciju.

Ko traži prekvalifikaciju

- U prošloj i ovoj godini kroz ovaj program najveći broj nezaposlenih osoba koje su aplicirale za vaučer su sa SSS, njih 1.324 – kažu za Forbes BiH u Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Nezavisno od stručne spreme, najtraženije obuke u 2024.godini bile su za administrativne poslove (527) i kozmetičke usluge (451).

Od ukupno 371 nezaposlene osobe sa visokom stručnom spremom, 208 je apliciralo za obuku iz administrativnih poslova, 69 za obuku iz kozmetičkih usluga, a 11 za obuku za CNC operatera.

U ovoj godini, najtraženije obuke bile su kozmetički tretmani (511), administrativni poslovi (312) i strani jezici (70).

Kada je o Visokoj stručnoj spremi riječ od 316 aplikanata 115 je apliciralo na obuku administrativni poslovi.

- Ne možemo sa sigurnošću precizirati da su sve sa nizom stručnom spremom od njihove, jer se evidentira prema onome što dostave nezaposlene osobe – pojašnjavaju u Zavodu.

Sa VSS 77 ih je apliciralo za obuke kozmetičkih usluga.