Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Treći rajh je vještom propagandom i monopolom nad medijima na sve načine želio da prikaže kako svi Nijemci podržavaju Hitlera i nacističku ideologiju. Ipak, to nije bilo tako! Postojali su pojedinci koji su pokušavali da se odupru masovnom ludilu. Oto i Eliza Hampel bili su jedni od njih.

Edmund Berk, britanski državnik i politički teoretičar, jednom je rekao kako je sve što je potrebno da zlo pobijedi to da dobri ljudi ne učine ništa. Ipak, uvijek je bilo pojedinaca koji su se protivili i davali sve od sebe da zlo ne pobijedi.

Jedni od tih “dobrih ljudi” bili su i Oto i Eliza Hampel.

Bračni par koji nije želio da ćuti

Oto i Eliza Hampel bili su sasvim običan bračni par iz radnike klase koji su živjeli u Berlinu početkom Drugog svjetskog rata.

Oto je od 1914. do 1918. vidio sve užase Velikog rata i vjerovatno je vjerovao, kada se 1935. oženio sa lijepom Elizom, da je tu noćnu moru ostavio iza sebe. Mladi supružnici su se nastanili u Berlinu gdje je Oto radio u fabrici, a Eliza bila domaćica.

A onda je novi njemački kancelar Adolf Hitler, počeo da pokazuje svoje pravo lice. Donijeti su arijevski zakoni, Jevrejima je počela da se oduzima i uništava imovina, čitave grupe “nepodobnih” preko noći su ostajale bez bilo kakvih prava…

Oto i Eliza su bili užasnuti Hitlerovim shvatanjima i metodama obračuna sa neistomišljenicima… i željeli su glasno da iskažu svoje mišljenje!

Tihi otpor

Nakon što je Elizin brat poginuo u jednoj raciji nacionalsocijalista, porodica Hampel je sama počela da štampa i dijeli letke kojima su ukazivali na opasnosti nacističke ideologije i pozivali na otpor Trećem rajhu.

Osim ovoga, od septembra 1940. pa sve do njihovog hapšenja u jesen 1942. Oto i Eliza su napisali preko 200 razglednica koje su ubacivali u poštanske sandučiće i ostavljali na pragovima domova svojih sugrađana. U njima su molili Berlince da razmisle o tome šta rade, da se uzdrže od doniranja novca nacistima, odbiju saradnju sa vlašću i zajedno se organizuju kako bi zbacili Hitlera.

Hapšenje i strašan kraj

Iako je većina materijala odmah stizala do Gestapoa, tajnoj policiji je trebalo dvije godine da otkrije porodicu Hampel.

Na kraju, Oto i Eliza su u jesen 1942. uhapšeni najvjerovatnije zbog toga što ih je neko prijavio. Izvedeni su pred nacistički “narodni sud” na kome ne samo da nisu poricali krivicu nego su izjavili da su ponosni na ono što su uradili. Oto je tokom procesa istakao da je srećan što može da protestuje protiv Hitlera i njegovog režima.

Oboje su osuđeni na smrt za izdaju države i poslati u zatvor. Kazna je izvršena giljotinom 8. aprila 1943. godine.

Zahvaljujući činjenici da su nedugo po kraju rata dokumenti Gestapoa o porodici Hampel stigli do pisca Hans Falada, hrabrost Otoa i Elize nije zaboravljena! Falad je već 1947. objavio roman “Svako umire sam” (ili “Sami u Berlinu” kako je naslov preveden u Velikoj Britaniji), a do danas je urađeno i nekoliko filmskih adaptacija. U posljednjoj, iz 2016. igraju Ema Tamson i Brendon Glison.