Njujorška biblioteka, jedna od najznačajnijih svjetskih institucija za očuvanje i razvoj kulture, nauke i istorije, među brojnim dragocjenostima čuva i pisma "srpsko-američkog pronalazača i elektroinženjera" Nikole Tesle upućena njegovom prijatelju - arhitekti Stenfordu Vajtu povodom izgradnje laboratorije i tornja u Vordenklifu, na Long Ajlendu.

Ta biblioteka na Petoj aveniji, pod nazivom New York Public Library, koju godišnje posjeti i osam miliona turista, čuva šest Teslinih pisama kao i četiri kartice sa Teslinim potpisom kojim se on odjavljivao na izlasku, a na kojima je navedeno i da je tada živio u hotelu "Valdorf Astorija".

Tri pisma napisana su arhitekti iz "pozlaćenog doba" SAD Stenfordu Vajtu, koji je projektovao neke od glavnih njujorških simbola - čuveni mermerni Vašingtonski luk i prvi Medison skver garden, dok su tri upućena američkom pronalazaču Benjaminu Misneru povodom knjige koju je pisao o radio-dinamici i Teslinom radu na razvoju uređaja na daljinsko upravljanje.

Prema riječima nekadašnjeg direktora Muzeja Nikole Tesle u Beogradu i autora knjige "Tesla - duh, telo i vizija" Branimira Jovanovića, sa kojim je Tanjug razgovarao uoči predavanja održanog u Njujorku, ta biblioteka u srcu Menhetna za Teslu je bila važno mjesto, jer mu je nudila pristup velikom obimu literature za istraživanja i analize - "više socijalne prirode, a na osnovu kojih je davao i danas zadivljujuća predviđanja".

Istovremeno, biblioteka je za Teslu, kako za Tanjug dodaje Jovanović, bila i utočište zbog blizine Brajant parka, gdje je u poznijim godinama, kada se polako usamljivao i prirodno gubio stare prijatelje, provodio vrijeme hraneći golubove, koji su mu, možda bili i jedino pravo društvo.

- Iza biblioteke je Brajant park, za koji je vezana simbolična anegdota iz 1917. godine kada je Tesla bio pozvan da primi zlatnu Edisonovu medalju od Američkog društva elektroinženjera. Usred te svečanosti jednostavno je nestao, tražili su ga i našli u parku kako hrani golubove. Očigledno, od tog priznanja mu je bilo nekako mnogo važnije da ispuni ličnu 'dužnost' prema tim divnim pticama - kazao je Jovanović.

Tesla je u biblioteci bio redovan posjetilac, što je, kako je Jovanović dodao, došlo do izražaja poslije 1900. godine i gradnje Vordenklifskog toranja, za koji mu je novac dao Dž. P. Morgan - jedan od najmoćnijih ljudi tog vremena i osnivač kompanije Ju-Es Stil.

- Često je Tesla odatle odlazio nekoliko blokova dalje do kuće Dž. P. Morgana - sadašnje Morgan biblioteke, gde mu je objašnjavao značaj svog veličanstvenog projekta - dodao je Jovanović, sa kojim je Tanjug, kao nosilac titule Tesla ambasador, razgovarao povodom realizacije serijala "Tesla čovek budućnosti", snimljenog uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija.

- Morgan je Tesli dao inicijalni novac - 150.000 dolara, ali ga kasnije nije podržao, jer je projekat bežičnog prenosa energije bio komplikovan i skup, a uz to Markoni je u to vreme napravio jednostavan prenos signala. To veliko razočaranje navelo je Teslu da se zapita u kakvom svetu živi - rekao je Jovanović uoči predavanja o Teslinim doprinosima tehnologiji osvjetljenja koje je kao ključni govornik održao u Morgan biblioteci - jednoj od najljepših i najznačajnijih na svijetu.

Jovanović, koji je godinama izučavao Teslinu arhivu - a samo muzej u Beogradu ima 160.000 dokumenata - kaže da mu je lično najinteresantniji jedan od Teslinih zaključaka dat prije 1923. godine u odgovoru na pitanje novinara šta misli o savremenoj civilizaciji.

Rekao je da je ona nevjerovatna - da se nikada nije desilo ništa slično da se jedna civilizacija tako brzo razvija i mijenja društvo, ali je i naglasio da nas ta tehnologija, koja nam olakšava život i čini ga bezbjednijim i udobnijim, ne vodi u pravcu istinske kulture i obrazovanja - prosvjetljenja, već destrukcije.

Tesla je, prema riječima Jovanovića, dodao da će civilizacija, ako nastavi da se kreće tim pravcem, propasti kao i sve velike civilizacije i da će doći do destrukcije ideala. Ocijenio je i da ljudi nisu napredovali na polju izgradnje ličnosti, karaktera, već konstruisanja mašina.

- Tesla je stvarno predvideo - ali izučavanjem trendova, a ne zato što je nešto sanjao i maštao - nestabilnost koju danas živimo. Time nam je, što je važno, ostavio i vrlo interesantnu poruku. Na pitanje tog novinara šta treba da radimo ako nismo na dobrom putu, rekao je da razvoj civilizacije ne može da počiva na rešavanju socijalnih odnosno materijalnih problema, već je potrebno da se reše i duhovni i moralni problemi - naveo je Jovanović.

Nekadašnji direktor Muzeja podsjetio je i na anegdotu iz vremena Prvog svjetskog rata koja, kako je ocijenio, najbolje oslikava Teslinu sposobnost da sagleda širi kontekst.

- Jedan naš čovek ga je pitao kako će se rat završiti. Tesla mu je odgovorio - jako je teško, ali se neće završiti loše po nas. Čovek mu kaže - kako neće, pa zar ne vidite da je ogromna ta nemačka snaga. Tesla odgovori - jeste, ali nije jača od one sile ujedinjene sa srpskom vojskom - kazao je Jovanović, koji je i autor knjige "Teslin čudesni svet".

Na konstataciju tog čovjeka da sve što kaže znači da vidi budućnost, Tesla mu je odgovorio, "ne - ja vidim mogućnost", ispičao je Jovanović i dodao da je Tesla na taj način demistifikovao svoj rad i razmišljanja.

Tesla je u to vrijeme, kako je podsjetio Jovanović, napisao i članak u kojem je demonstrirao kako je analizirao podatke na osnovu kojih je objavio predviđanje da će rat trajati pet godina, baš kao što se i desilo.

Njujorška biblioteka, osnovana 1895. godine, smještena u velelepnoj Švarcmanovoj zgradi na čijem ulazi stoje dva mermerna lava - Strpljenje i Hrabrost, posjeduje 55 miliona knjiga, mapa, fotografija, filmova, mikrofilmova, rukopisa i duge arhivske građe.

Teslina pisma čuvaju se na Odjeljenju rukopisa i arhivske građe, i potiču iz perioda 1895 - 1915. Među tim pisma su i ona koje je Tesla 1901. godine slao prijatelju, čuvenom arhitekti Stenfordu Vajtu u vezi sa projektom Wardenclyffe" koji je podrazumijevao izgradnju tornja i laboratorije, kao i prepiska sa inženjerom Benjaminom Misnerom o Teslinim eksperimentima sa radio-dinamikom i uređajima na daljinsko upravljanje kao i onim koje porkeću propeleri. Kolekcija uključuje i četiri karte za biblioteku i bilješke potpisane Teslinom rukom.

U jednom od pisama Vajtu sa kojim je postao prijatelj, a upoznali su se u čuvenom Plejers klubu, osnovanom 1847. koji je i danas otvoren i predstavlja nacionalni istorijski simbol SAD, Tesla srdačno zahvaljuje na prijateljskom interesovanju i zalaganju u njegovo ime.

Takođe, obavijestio ga je da će se obrati nadležnima kako bi, ako budu u mogućnosti, u potpunosti raščistili zemljište, kao i da želi da radovi budu sprovedeni što je brže moguće.

- Sa velikim zadovoljstvom ću slediti Vaš savet i molim Vas da budete potpuno slobodni u izboru i u svim aranžmanima u vezi sa projektom - naveo je Tesla, koji se u pismima Vajtu potpisivao sa "iskreno Vaš".

Jedno od pisama napisano je u vrijeme atentata na 25. predsjednika SAD Vilijama Mek Kinlija što ga je, kako je naglasio, ipak manje zaprepastilo od procjena koje su se ticale izgradnje tornja.

- Nisam bio ni približno toliko zaprepašćen vešću o atentatu na predsednika koliko sam bio dostavljenim procenama, a koje sam primio sinoć sa Vašim pismom. Jedno je sigurno: kulu ne možemo izgraditi kako je zamišljena. Ne mogu Vam opisati koliko mi je žao, jer moji proračuni pokazuju da bih sa takvom konstrukcijom dosegnuo čak preko Tihog okeana - naveo je Tesla.

U pismu je naveo da konstantno razmišlja o tim procjenama i da je došao do zaključka da bi najbolji plan bio da se vrate jednom njegovom starijem projektu, a koji podrazumijeva upotrebu dvije, a možda i tri kule, ali znatno manjih dimenzija.

- Zadržali bismo isti oblik kule i samo smanjili njene mere. Verovatno će biti najbolje da se usvoji rešenje sa dve kule i niskim centralnim delom za mašineriju. Danas ću izvršiti proračune i videti do koje mere mogu da smanjim visinu, a da se bitno ne naruši efikasnost - naveo je Tesla u pismu i dodao da će Vajta obavijestiti o tome čim bude moguće.

Tesla, takođe, obavještava Vajta da se sastao sa ljudima iz kompanije American Bridge Company kako bi utvrdio da li će moći da izgrade kupolu na njegovoj zgradi bez većeg zastoja.

- Pošto će ta stavka oduzeti najviše vremena, neophodno je preduzeti sve preliminarne korake kako bi radovi mogli da započnu čim odobrite planove - napisao je Tesla i naveo da vjeruje da je American Bridge Company najbolja za taj posao.

Vajta je zamolio da se ne obazire na njegov prijedlog ako smatra suprotno, i dodao da će mu kompanija Bethlehem Steel isporučiti limove, i da ne može da uradi porudžbinu dok se ne usaglase oko svih detalja.

NYPL čuva i zbirku srednjovjekovnih i renesansnih rukopisa iz peroda između 850. i 1600. godine sa iluminiranim manuskriptima, molitvenicima, biblijama, klasičnim djelima na latinskom, starogrčkom i drugim jezicima. Sve to čini NYPL mjestom na kom se spajaju nauka i humanističke discipline, i gdje istraživači iz cijelog svijeta imaju pristup originalnim izvorima.

Serijal "Tesla čovek budućnosti" realizuje se povodom 170 godina Teslinog rođenja. Sadrži brojne priče o mjestu koje jedan od najvećih umova čovječanstva danas zauzima u SAD - od Nacionalne kuće slavnih pronalazača, preko Smitsonijana i Kolumbija univerziteta, do Long Ajlenda - laboratorije i kuće u kojoj je živio u vrijeme izgradnje čuvenog Vordneklifskog tornja.