U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

- Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine - stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom

Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 odsto.

-Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 187 miliona KM, što je za 9,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 10,5% više nego u istom periodu prethodne godine - piše u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 78,9%.

- Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 280 miliona KM, što je za 5,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 903 miliona KM, što je za 1,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,9% - navodi se u podacima.

Gd‌je je problem?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da veličina trgovinskog deficita ukazuje na to da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude.

-Nekonkurentna domaća proizvodnja nije u stanju da iskoristi impuls domaće tražnje, te se ona kroz uvoz prelijeva u zemlje sa kojima imamo trgovinsku razmjenu i podstiče njihov rast. Podatak da najveći dio tog deficita otpada na zemlje regije svjedoči da bi se odgovarajućom strategijom uvozne supstitucije značajan dio uvozne tražnje mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju - istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, za uspješnu primjenu ove strategije potrebno je analizirati strukturu uvoza i u dijelu proizvoda i usluga koji mogu biti zamijenjeni domaćom proizvodnjom te definisati mjere za pomoć proizvođačima za unapređenja kvaliteta proizvoda i snižavanja troškova proizvodnje.

-Na taj način bi domaći proizvođači postali konkurentniji kako na tržištima gd‌je dominira konkurencija kvaliteta, tako i na tržištima proizvoda gd‌je je opred‌jeljujuća cjenovna konkurencija. Uz izgradnju infrastrukture koja bi smanjila logističke troškove, firme iz regije bi mogle preseliti kapacitete u našu zemlju i proizvoditi ovd‌je kako za potrebe domaćeg, tako i za potrebe regionalnog tržišta. Koliko bi ovo bilo značajno za naš rast najbolje govori podatak da bi preusmjeravanje trgovinskog deficita na domaću proizvodnju bilo dovoljno u ovom trenutku da generiše rast od blizu 20% - objasnio je Mlinarević.

Dva paralelna problema

Ekonomista Igor Gavran kaže da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.

- Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju - ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta - recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gd‌je se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti - naglasio je Gavran.

Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.

- Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja - zaključio je Gavran.