Države zapadnog Balkana, ako brzo djeluju i uvedu vlastite cijene uglja za proizvodnju električne energije, mogle bi ublažiti uticaj Mehanizma za prekogranično prilagođavanja (CBAM) i prikupiti do 4,2 milijarde evra godišnje za finansiranje održive energetske tranzicije.
Naime, ovo piše u izvještaju "CEE Bankwatch Network", jedne od najvećih mreža ekoloških nevladinih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi sa sjedištem u Pragu.
- CBAM stupa na snagu u potpunosti od 1. januara 2026. Međutim, nedostatak pripreme vlada zapadnog Balkana povećava rizik od katastrofalne i nepravedne energetske tranzicije. U okviru CBAM-a, uvoznici određene robe iz EU, uključujući električnu energiju, izvan bloka, moraće platiti emisije ugljen-dioksida povezane s proizvodnjom takve robe u zemlji izvoznici. To će uvoz u EU iz zemalja s visokim nivoom korištenja uglja, nafte i gasa učiniti mnogo skupljim nego što je do sada bio. Uvoznici električne energije iz EU sa zapadnog Balkana - Italija, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Bugarska i Grčka - moraće pronaći druge dobavljače ili se suočiti s visokim troškovima CBAM-a. Uvoz električne energije u EU vjerojatno će preko noći pasti, smanjujući prihode elektroprivreda na zapadnom Balkanu. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija neće same plaćati naknade za CBAM, ali će biti pogođene padom prihoda od izvoza električne energije, kao i donekle Srbija - piše u ovom izvještaju.
Dodaje se da je do sada EU pomagala u održavanju vrlo zagađenih termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu.
- Ako se izvoz električne energije nastavi na nedavnim nivoima, godišnji prihod EU samo od toga mogao bi dostići gotovo 965 miliona evra.
Da su vlade zemalja zapadnog Balkana ranije počele s pripremama za CBAM, umjesto da dopuste EU da ostvaruje prihod od izvoza električne energije, mogle su ostvariti prihod za vlastitu energetsku tranziciju uvođenjem nacionalnih sistema određivanja cijena uglja.
Ipak, uvođenjem domaćeg određivanja cijena uglja, zemlje bi mogle ublažiti uticaje CBAM-a i ostvariti značajne prihode za trošenje na pravednu i održivu energetsku tranziciju - navodi se u izvještaju "CEE Bankwatch Network".
Da li ovo znači da bi cijene uglja naredne godine u Bosni i Hercegovini mogle ići u nebesa kako bi elektroprivrede nadoknadile novac koji bi bio izgubljen zbog drastičnog smanjenja izvoza struje?
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže za "Nezavisne novine" da se već godinama vodi polemika o uticaju CBAM regulative na sektor električne energije, a čekajući finansijsko obavezivanje CBAM-a u 2026. godini, ta se čitava priča intenzivirala.
- BiH preko 70% svog izvoza ima prema zemljama EU. Uz dodatni porez (CBAM u ovom kontekstu) na električnu energiju, cijene po kojima se ona uvozi u EU iz BiH bi se povećale za uvoznike u EU, što bi značilo samo da će se EU okrenuti drugim prodavačima koji imaju zelenu energiju ili da izvoznici iz BiH smanje cijenu struje, ako je uopšte bude za izvoz - objašnjava Harbaš.
Prema njegovim riječima, našoj državi bi to direktno uticalo na ukupan izvoz električne energije, smanjenje ukupnog kapaciteta izvoza, dio bi se možda "prebacio" na Srbiju i Crnu Goru, ali je neosporno da bi izvoz bio manji.
- Uz manji izvoz dobijamo nepovoljniju situaciju u međudržavnim razmjenama, a to samo može značiti skuplju električnu energiju za bh. građane. Zaključak je da ne smijemo čekati rasplet situacije, odnosno potencijalna prolongiranja i izuzeća nego se probati djelimično zaštititi internim sistemom oporezivanja emisija, uvođenjem većih kapaciteta iz OIE i drugim mehanizmima - zaključio je Harbaš.
