Na današnji dan prije pet godina u Republici Srpskoj potvrđen je prvi slučaj virusa korona, a ubrzo nakon toga uslijedile su zabrane okupljanja, obavezno nošenje zaštitnih maski, "kovid" propusnice, kazne za kršenje mjera zaštite, zatvaranje kafića. Zavladao je strah, neizvjesnost i panika, a pola decenije kasnije život se odvija kao i prije pandemije. Iz gorkih iskustava, tvrde stručnjaci, izrodio se niz pozitivnih društvenih promjena poput novih pristupa liječenju, sveopšte digitalizacije i ozbiljnih naučnih otkrića.

Za "kovid 19" svijet je prvi put čuo krajem 2019. godine. Virus se pojavio u višemilionskom kineskom gradu Vuhan odakle se velikom brzinom proširio na cijeli svijet.

U Republici Srpskoj sve je počelo 5. marta 2020. godine pres-konferencijom Instituta za javno zdravstvo na kojoj su zdravstveni radnici javnost upoznali o prvom pozitivnom slučaju. Zaraznu klicu u zemlju je unio jedan Čelinčanin zaposlen u Italiji, nakon čega je Srpska počela ispisivati istoriju pandemijskih dešavanja. Događaji koji su uslijedili zabrinuli su sve, ponajviše ljekare koji su se danonoćno borili sa nepoznatom pošasti, državnike, privrednike, seljake i profesore.  Najteže je bilo porodicama koje su se suočile sa smrću najbližih.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, virus korona odnio je do sada 6.726 života u Srpskoj, dok je bolest potvrđena kod više od 122.000 ljudi.  Iako je kraj pandemije proglašen krajem proljeća 2023. godine, virus je i dalje prisutan u populaciji. 

- U posljednjih sedam dana virus korona potvrđen je kod dva muškarca i dvije žene od ukupno 43 testiranih. Troje je iz Banjaluke i jedno iz Ribnika - naveli su juče iz Instituta.

Epidemiolog u teslićkom Domu zdravlja "Sveti Sava" Stojan Smiljanić potvrđuje za "Glas" da" kovid" i dalje kruži populacijom i da se odomaćio kao grip, s tim da danas nema straha ni među ljekarima ni među pacijentima.

- U startu kada se bolest pojavila mi smo znali da svaka epidemija ima svoj početak, vrhunac i kraj, s tim da je taj kraj izgledao nedostižno u momentima kada je bilo najteže, u zimu 2020. i proljeće 2021. godine.  Tada je  harao delta soj, koji je bio naročito poguban za hronične pacijente. Na sreću to je sada iza nas. "Kovid" nije iščezao, blaži oblik bolesti je i dalje tu, ali ne živimo u sjeni pandemije. Kada se poveća broj respiratornih pacijenata i u skladu sa epidemiološkom situacijom bolnice sporadično zabrane posjete i vrate maske - kazao je Smiljanić.

Prisjećajući se vremena pandemije, dekan Medicinskog fakulteta u Foči Dejan Bokonjić kaže za "Glas" da su zarazne bolesti kroz istoriju mijenjale tokove života, ali i ljudima donosile značajna iskustva i saznanja.  

- Priča je bila izazovna, domaći zdravstveni sistem u mnogim momentima pretrpan, nismo znali kako će se stvari odvijati i dokle će ići, ali zahvaljujući prokuženosti stanovništva, mjerama, pristupima liječenju, učenju u hodu i vakcinaciji virus je zaustavljen. Lekcija je bila teška, ali smatram da smo svašta naučili, počevši od ljekara do kompletnog društva.  Ako se slična zaraza u bližoj ili daljoj budućnosti ponovi, vjerujem da će svijet biti spremniji - priča Bokonjić.

Mnogi potezi koje je Srpska povukla, priča Bokonjić, bili su dobri, a bilo je i pogrešnih, mnogo konfuzije, pogotovo u početku pandemije.

- Nismo znali mnogo o bolesti, nije se znalo kako pristupiti liječenju, zatvaranje, izolacija, sve je bilo strano, ali smo se uhodali. Pandemija je zaista mnogo toga promijenila, pogurala prije svega nauku u koju se tada dosta ulagalo. I na polju edukacije se dosta toga izmijenilo. Mi smo uvijek bili prilično spori u promjenama nekih obrazaca učenja, a u koroni smo bili prisiljeni na učenje na daljinu, korištenje različitih onlajn platformi koje smo zadržali i danas. Ko zna koliko godina i decenija bi nam trebalo da  digitalne tehnike krenemo koristiti u te svrhe da nije bilo epidemije - kazuje Bokonjić. 

Zbog različitih mjera suzbijanja zaraze, korona je i privredu satjerala u ćošak nametnuvši potpuno drugačije uslove poslovanja.

Direktor Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da je privreda Srpske, zahvaljujući interventnim mjerama Vlade, izašla poprilično stabilna iz tog vremena.

- Korona nam je pomogla da odlučnije i brže krenemo u proces digitalizacije. Već krajem 2020. godine većina sajmova je održavana onlajn što je na početku pandemije bilo nepojmljivo. Za samo godinu smo se toliko privikli. Procesi za rad privrede su unapređeni, uveden rad od kuće koji je u pojedinim branšama zadržan i danas. Vladala je kompaktnost Vlade, privrede, zdravstvenog sektora zahvaljujući kojoj smo i savladali sve nepogode. Takav model djelovanja, sinergiju trebalo je da  zadržimo i nakon okončanja pandemije - ispričao je Ćorić za "Glas".

Posljedice

Dejan Bokonjić kaže da je virus korona na brojne pacijente ostavio posljedice, te da ljekari mnoge pacijente prate i danas.

- Pacijentima koji su imali post "kovid" sindrom ostale su posljedice u smislu aritmije, poremećaja na samom miokardu. Problema imaju i određeni plućni i hronični bolesnici i velike studije  o posljedicama na zdravlje ljudi tek će biti rađene  - kazao je Bokonjić.