Pol Keli, jedan od vodećih istraživača na Oksfordskom univerzitetu, smatra da, kada mora da se probudi i da ode na posao prije 10 sati ujutro, to predstavlja jedan od oblika mučenja za njega.

Cirkadijalni ritam, ili unutrašnji tjelesni sat, predstavlja biološke tajmere koji diktiraju način na koji naše tijelo funkcioniše. Taj genetski unaprijed programirani ciklus reguliše naše opažanje vremena, funkcije mozga, nivoa energije i proizvodnje hormona, piše “Healthy Food House”.

Dakle, rano buđenje i rad prije 10 sati muče naše tijelo i negativno utiču na prirodnu ravnotežu organizma.

Keli objašnjava da ljudi ne mogu da promijene svoje 24-časovne ritmove, i ne mogu da nauče da ustanu u određeno vrijeme, jer jetra i srce imaju različite obrasce.

Početkom 20. vijeka, kada je uveden osmočasovni radni dan, niko nije razmatrao prirodni ljudski sat.

Kao rezultat, doktor Keli tvrdi da to utiče na fizičke, emocionalne i performanse sistema i na taj način oštećuje tijelo.

Ljudi treba da počnu da rade u 10 sati. On takođe dodaje da su ljudi hronično lišeni sna i da je to zapravo međunarodno pitanje.

Štaviše, nedjelja sa manje od šest sati sna svake noći dovodi do promjena u funkcionisanju gena. On smatra da će efekti rada biti drastično poboljšani ako napravimo jednostavne promene u vremenu kada počinjemo i završavamo posao.

Doktor Keli, ali i drugi neuronaučnici, ističu važnost razumijevanja funkcionalnosti organizma u različitim uzrastima, posebno kada se radi o ciklusima spavanja.

Nedostatak sna počinje u adolescenciji, jer su tinejdžeri biološki predodređeni da zaspu oko ponoći.

Oni, dakle, nijesu stvarno budni sve do 10 ujutro ujutro, a zbog strogog rasporeda škole u ranim jutarnjim satima, oni gube srednju vrijednost od 10 sati sna nedjeljno. Zapravo, oni imaju tendenciju da ostanu budni duže tokom noći vikendom, tako da se suočavaju sa poteškoćama da se stalno prilagođavaju ranom postepenom ciklusu spavanja koji je strukturiran za 55-godišnjaka.

Jedna britanska škola je testirala teoriju doktora Kelija da bi škole trebalo da počnu od 10.00 sati. Nakon nekog vremena, značajno su se popravile ocjene učenika, kao i njihova prisutnost i opšta produktivnost.

Zato, ako odlučimo da primijenimo takve promjene na sve sfere modernog društva, ljudi će nesumnjivo postati produktivniji, srećniji, zdraviji, puni energije i radosti, umjesto da budu umorni, pod stresom i zavisni od kafe.