Situacija je alarmanta, čim postoji zakon o očuvanju jezika i pisma, izjavio je večeras u Istočnoj Ilidži profesor na Katedri za srbistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Saša Knežević.

On je naveo da je normalno da jedan narod ima svoj jezik, da ga je svjestan i da ga čuva, pogotovo narodi koji imaju i sopstveno pismo kakvo Srbi imaju, a "da smo mi oboje uspjeli na nama znan način zaturiti“.

- Često optužujemo druge da su nam nešto ukrali ili otuđili, ali sada je u pitanju naš nemar prema srpskom jeziku i ćirilici. Suštinsko pitanje je zašto nema ćirilice u Republici Srpskoj? – istakao je Knežević na okruglom stolu o statusu srpskog jezika i pisma.

Govoreći o Zakonu o zaštiti srpskog jezika i ćirilice Knežević je pojasnio da će sve javne ustanove u Republici Srpskoj  morati koristiti ćirilicu, a prema njegovim riječima, suština ovog zakona je zaštita jezika i pismenosti.

- Ovaj zakon je osnova kako bismo pokušali zakonskim normativima uvesti obavezu ispravnog pisanja svih dokumenata na srpskom jeziku, a to ne možemo bez ljudi koji su za to kompententni, a to su lektori – rekao je Knežević.

Foto: Katera

On je dodao da bi se zapošljavanjem lektora u javne ustane, ali i medije, zaposlili svi srbisti, a samim tim bi se pojavila i potreba za upisom novih.

- Problem se može veoma lako riješiti zakonskim rješenjima koja propisuju da se srpski jezik i ćirilica moraju koristiti ispravno. Pokušaćemo da kroz projekat zapošljavanja pripavnika u opštinama u sastavu grada Istočno Sarajevo, jedan od njih bude profesor srpskog jezika i književnosti pa da se evaluacijom kroz dvije godine vidi kako će to uticati na pismenost u tim institucijama – zaključio je Knežević.

Profesor na Katedri za srbistiku Filozofskom fakultetu u Palama Milanka Babić istakla je da je srpski jezik i ćirilica u stanju „zapuštenosti“.

- Jezička kultura je na niskim gana, a mi kao narod, više nemamo odnos poštovanja i uvažavanja sopstvenog jezika i kulture je se jezik sveo na puku komunikacionu alatku – istakla je Babić.

Ona se osvrnula i na trenutni Pravopis srpskog jezika koji je u upoterebi, ističući da je koristeći ovaj pravopis teško lektorisati i biti pismeni.

Foto: Katera

- Trenutno se radi na doradi postojećeg Pravopisa i da se on svede na jednostavniju varijantu koja je shvatljiva korisnicima koji su školovani u bilo kojoj obrazovnoj oblasti, a ne samo profesorima srpskog jezika – rekao je Babićeva.

Babićeva je još jednom istakla da se nalazimo u stanju apatije i nacionalne i kulturne, a da su okrugli stolovi i promocije mali pokušaji da se granice, koje su jako niske, podignu, te da se razvije svijest o potrebi njegovanja i usavršavanja jezika.

Babićeva se osvrnula na Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, ističući da on inicira, ne da se protjera latinica iz upotrebe kod Srba nego da se u službenom smislu u sistemskoj upotrebi, kada se odnosi na javne, lokale uprave i obarzovni sistem, koristi ćirilica kao primarno pismo.

Ona je pojasnila da zakon preporučuju upotrebu ćirilice, ali da se njime ne zabranjuje upotreba latinice jer u „privatnom život svako može da koristi koje hoće pismo jer je to slobodna volja i izbor“.

Babićeva je pojasnila da je ovaj zakon u Republici Srpskoj pretrpio određene izmjene jer je morao biti prilagođen ustavima BiH i Republike Srpske u kojem piše da su u službenoj upotrebi jezici sva tri naroda i dva pisma.

- Mi kao lingvisti smo se zalagali za obavezu da reklame na firmama prvo budu napisane ćirilicom, a ispod bi mogla biti i latinica, kao i obavezu da mediji, bar oni koji se finansiraju državnim novcem, imaju obaveznu upotrebu ćirilice - zaključila je Babićeva.

Ona je dodala da neki lingvisti i filozofi postavljaju pitanja „od koga i čega štitimo ćirilicu“ i da se uvijek misli da je to od Bošnjaka i Hrvata, ali da je zapravo štitimo od samih sebe.

Okrugli sto organizovao je Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža u saradnji sa Katedrom za srbistiku Filozofskog fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.