Izložba "Srpska crkvena štampa u BiH u 19. i 20. vijeku", čiji su autori direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovan Pilipović i đakon Nenad Idrizović, otvorena je danas u Narodnoj biblioteci "Branko Čučak" na Han Pijesku povodom Dana i slave opštine i hrama u ovom mjestu - Svetog Velikomučenika Pantelejmona.

Direktor Narodne biblioteke Ozrenka Đurić Radulović rekla je da je ova izložba rezultat dobre trogodišnje saradnje Biblioteke, Mitropolije dabrobosanske, opštine Han Pijesak i Arhiva Srpske pravoslavne crkve iz Beograda.

Ona je ukazala na važnost istorijske uloge Srpske pravoslavne crkve u čuvanju jezika i pisma, kulture i obrazovanja.

- Izdavanje crkvenih časopisa i listova u periodu koji je obuhvaćen ovom izložbom - 19. i 20. vijek, kada je buđenje intelektualne svijesti Srba snažno, za istraživače je vrlo interesantno - rekla je Radulovićeva.

Ona je navela da najveći dio sadržaja periodike iz ovog doba govori o naporu da se podigne bogoslovski, bogoslužbeni i kulturni nivo religioznog života, te naglasila da ovi dokumenti svjedoči o životu Srba u BiH i tadašnjim prilikama.

Direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovan Pilipović izrazio je zadovoljstvo što već treći put, povodom Dana i slave hrama i opštine Han Pijesak, Arhiv može da predstavi dio kulturnog blaga koje čuva.

- Velika mi je čast da možemo u ovom lepom planinskom gradiću koji baštini epske tradicije da prikažemo naše nacionalno kulturno nasleđe - rekao je Pilipović Srni.

Ove godine je, kako kaže Pilipović, odlučeno da se predstavi dio materijala iz istorije crkvenog izdavalaštva, a to je istorija stare srpske crkvene štampe iz 19. i 20. vijeka na prosotru BiH.

- Kada govorimo o turskom periodu srpske crkvene štampe važno je reći da je nastarija novina na prostoru BiH `Sarajevski cvjetnik` /1870-1872/ koji je izlazio paralelno ćirilicom i arapskim pismenima na turskom jeziku. U uređivačkoj politici su dosta učestvovali i uticali crkveni velikodostojnici, što je veoma važno, poput Teofila Petranovića, Save Kosanovića koji je kasnije bio i mitropolit sarajevski, Dionisija Ilijevića koji je kasnije bio mitropolit sarajevski i zvorničko-tuzlanski i arhimandrita Filareta i Lukijana Petrovića - rekao je Pilipović.

Prema njegovim riječima, "Sarajevski cvjetnik" izlazio je 1871. godine, u vremenu prije austrougarske okupacije ovih srpskih zemalja, tako da mnogo veći zamah razvoja crkvenog štamparstva dolazi poslije 1877. kada izlazi "Dabrobosanski Istočnik".

Pilipović je dodao da su na izložbi prikazani i časopisi koji su izlazili početkom 20. vijeka, kao što su "Srpski sveštenik", "Srpska crkva", "Novi Istočnik", "Bratstvo", veliko izdavaštvo "Prosvjete" sve do današnjeg dana.

Društvo "Prosveta" osnovano 1902. u Sarajevu sa dobrotvorno-prosvjetnim ciljevima stipendiranja i školovanja siromašnih srpskih đaka i studenata - navedeno je na jednom od dokumenata koji su danas izloženi u Narodnoj biblioteci na Han Pijesku.

Od 1908. godine, piše između ostalog, "članovi `Prosvete` zagovaraju osnivanje zemljoradničkih zadruga stupajući u agitaciju za ekonomski boljitak srpskog naroda".

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom poklonio je na svečanom slavskom ručku Narodnoj biblioteci "Branko Čučak" umjetničku sliku - svoj portret, koji će, kako je rečeno, ubuduće krasiti prostorije ove ustanove koja predstavlja pravu riznicu kulturne, istorijske i bibliotečke građe ovog područja.

U kultrunom dijelu programa učestvovala je kao vokal Sara Golić, član kulturno- umjetničkog društva "Sveti Pantelejmon" sa Han Pijeska.

Izložba će u Narodnoj biblioteci na Han Pijesku za posjetioce biti otvorena do 15. avgusta.