Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u Srpskoj smanjuje.

Tako se u podacima koji su objavljeni u ponedjeljak vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lice zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

- U odnosu na septembar 2023. godine, ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4%, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou - piše u podacima.

Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u Srpskoj je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba manje je zaposleno.

Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

U martu ove godine je, prema ovim podacima, bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

Najviše je zaposleno u prerađivačkoj industriji, gdje je 56.130 osoba angažovano u Srpskoj.

Ipak, u ovoj industriji su za godinu dana čak 3.272 radnika manje, jer su u septembru prošle godine bila zaposlena 59.402 radnika.

U trgovini na veliko i malo je više radnika u odnosu na septembar prošle godine, kada je bilo zaposleno 51.416 radnika.

U septembru ove godine u trgovini na veliko i malo su zaposlena 52.202 radnika.

Gledajući ove podatke, više zaposlenih je ove godine, između ostalog, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalnog rada, obrazovanju te javnoj upravi.

Sa druge strane, manje je zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja, hotelijerstva i ugostiteljstva te u vađenju rude i kamena.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je za "Nezavisne novine" da su i ranije govorili da je najveći problem u prerađivačkoj industriji.

- Loša privredna godina je prije svega u prerađivačkoj industriji, jer je ona najvećim dijelom oslonjena na inostrano tržište. S obzirom na stanje u kojem se nalazi prije svega privreda EU, drastično je došlo do pada izvoza, dok se povećao uvoz. Za prvih devet mjeseci je spoljnotrgovinski deficit veoma velik i iznosi 1,7 milijardi KM. Upravo taj smanjeni obim proizvodnje uticao je na to da su privredni subjekti morali da, zbog nedostatka posla, urade racionalizaciju i uštedu i time pribjegnu najnepopularnijoj mjeri i proglašenju nekih radnika tehnološkim viškovima - naglasio je Ćorić.

Prema njegovim riječima, povećanje minimalne plate od skoro 30 odsto je takođe uticalo na povećanje troškova privrednika i to je samo ubrzalo njihove odluke da smanjuju broj zaposlenih.

- Nažalost, prognoze za 2025. godinu su još gore i očekuje se da će izvoz dalje padati i da će kriza biti tokom cijele godine. Mislim da je ovo još jedan od dokaza da minimalna plata ne bi trebalo da raste. Ulazom u narednu godinu sa povećanim troškovima za privredu možemo očekivati da ćemo krajem iduće godine imati poražavajuće podatke i da će broj zaposlenih radnika u industriji, a posebno prerađivačkoj, i dalje padati. Posla će biti sve manje i manje. Opterećivati privredu kada imamo sve manje posla je veoma neracionalno. Objektivno, privreda je u takvom stanju da ne može zadržati sve radnike, te imamo veliki problem, jer će ti radnici tražiti posao na drugom mjestu ili otići u inostranstvo. Ipak, ako ostanu ovi troškovi, siguran sam da će privrednici dati sve od sebe da zadrže radnike i pored očekivanja da će doći do još veće krize - zaključio je Ćorić.