Park velikana srpskog zdravstva otvoren je danas u krugu Bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu, kao trajni podsjetnik na značajnu ulogu medicinskih radnika u najtežim istorijskim razdobljima na prostoru Sarajevsko-romanijske regije.

Park je izgrađen kao memorijalni i edukativni prostor posvećen generacijama ljekara, medicinskog osoblja i svih zdravstvenih radnika koji su od kraja 19. vijeka gradili temelje zdravstva u Sarajevu i okolini.

U centralnom dijelu parka nalazi se spomen-obilježje u obliku krsta, dok interaktivni digitalni paneli donose istorijske podatke o ratnim bolnicama Srpskog Sarajeva, zdravstvenim radnicima, kao i statistički podaci o broju hospitalizovanih ranjenika i civila.

Prema riječima gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, ideja o parku je sprovedena u saradnji sa ljekarima koji su spašavali živote u toku Odbrambeno-otadžbinskog rata.

- U saradnji sa ljudima koji su učestvali u stvaranju zdravstva Republike Srpske i koji su dali ideju i osmisli cijeli koncept, kroz digitalizaciju i i ostale ukrase parka, došli smo i do toga da park ponese naziv Park velikana Srpskog zdravstva – rekao je Ćosić.

Gradska uprava je, kako ističe, samo slušala ideje najzaslužnijih za stvaranje zdravstva, od profesora Žrala, doktora Pejića, doktora Stojanovića, doktora Šehovca, doktora Kalinića i ostalih.

- Danas je započeto davanje identiteta ovom parku, kroz osvećenje ovog spomen-krsta, kroz puštanje u rada digitalnih panela i kroz ozvaničenje završetka ovih infrastrukturnih radova, u šta smo uložili 734.000 KM. Na osnovu prijedloga onih kojih su učestvovali i koji su nam dali sve podatke učinićemo ovu cjelinu jedinstvenom i posebnom za Republiku Srpsku. Još jedna kockica u pravljenju našeg grada je stavljena u mozaik zajedno sa svima ostalim – naveo je Ćosić.

Direktor Bolnice „Srbija“ Nebojša Šešlija naveo je da je postavljanjem spomenika za herojski čin zdravstvenih radnika Sarajevsko-romanijske regije, koji su u periodu od 1992. od 1995. godine pružili zdravstvenu zaštitu svim stanovnicima oplemenjen prostor ove bolnice.

- Važno je napomenuti da je 400.000 srpskih ljekara bilo prinuđeno da, u periodu 1992. godine napusti ustanove u kojima su radili i grad u kojem su živjeli, i dođu na prostor u kojem je živjelo većinsko srpsko stanovništvo. Došli su na uslove koji nisu bili namijenjeni pružanju ljekarske zdravstvene zaštite i uspjeli su da oforme kvalitetne bolnice i samim tim postave temelj zdravstvenom sistemu Republike Srpske – rekao je on.

On je podsjetio da je doktor Kalinić, kao ministar zdravlja, donio odluku o formiranju i osnivanju pet bolnica na području Sarajevsko-romanijske regije, koje su se kasnije sjedinile i formirale bolnicu Kasindo.

Bolnica Kasindo je kasnije prerasla u Bolnicu „Srbija“, koja je, kako je Šešlija istakao, u protekle dvije godine prošla kroz turbulentan period.

- Zbog osnivanja velikih privatnih bolnica u Sarajevu, medincinski radnici su došli u iskušenje zbog ponuđenih plata, te napustili Bolnicu „Srbiju“, te je došlo do ozbiljnog odliva ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra. Međutim, situacija je trenutno takva da se ti doktori i medicinski kadar ne zadržavaju ni u tim privatnim klinikama. Neki svoju sreću traže dalje, dok se određeni broj vratio u našu bolnicu. Najporaznija činjenica u svemu tome je što se Srbi, nakon više od 30 godina od ratnih dejstava, iz našeg, kako kažu, zajedničkog Sarajeva vraćaju pod istim okolnostima zbog kojih su iz istog odlazili 1992. godine - zato što ne mogu da trpe nacionalni teror koji su doživjeli radeći u Sarajevu – istakao je Šešlija.

Foto: Slobodan Tintor/ Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža

Slavko Ždrale, nekadašnji direktor bolnice Kasindo i ratni hirurg, podsjeti je da je na mjestu bolnice najprije, prije nekih 105 godina, prvo otvoreno odmaralište, a poslije toga sanatorijum odnosno liječilište.

Sve te godine, a kasnije i Odbrambeno-otadžbinski rat su, kako kaže, dokaz jačine srpskog naroda, ali i medicinskih veličina.

- Vrijeme zla je došlo 1992. godine i mi smo, kao feniks, ponovo iznikli ovdje, u sarajevskom polju i napravili nešto iz ničega. Nigdje nije bilo sterilizatora koji bi mogao sterilisati dva kompleta koji bi mogli da obrade dvije najobičnije rane. Nije bilo ničega i uspjeli smo – rekao je on.

Kako je istakao, najvažnija stvar u tom vremenu bili su timski duh i rad, bez kojih rezultati ne bi bili onakvi kavi jesu.

- Samo zahvaljujući znanju, požrtvovanosti i zajedništvu ljekara, medicinskih sestara i svih zdravstvenih radnika, uspjeli smo da izgradimo sistem koji danas može da odgovori i najsloženijim medicinskim izazovima. U zdravstvu pojedinac ne može ništa uraditi bez tima - rekao je Ždrale.

Prvi ministar zdravlja u Republici Srpskoj dr Dragan Kalinić istakao je da je formiranje bolnice na Koranu bio svojevrsni podvig za sve, kao i da je period uspostavljanja zdravstvenog sistema u cijeloj Republici Srpskoj bio doba velikog entuzijazma, velikog poleta, velikog žrtovanja.

- Ljekari su tada radili za 50 maraka, pa uporedite to sa ovim sadašnjim vremenom. Ovaj spomenik koji smo otkrili, zaista je dostojan heroja našeg zdravstva, onih koji su se žrtovali, koji su predano radili na zbrnjavanju našeg naroda u teškim ratnim vremenima. Njima moramo biti zahvalni i sjećanje na njih moramo sačuvati – rekao je Kalinić.

Ovaj park podignut je u čast velikana srpskog zdravstva, koji su u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, vođeni humanošću i pozivom da spasavaju živote, podnijeli nemjerljivu žrtvu, ostavljajući iza sebe trajno svjedočanstvo požrtvovanosti i čovječnosti.

U okviru parka planirano je i postavljanje bisti istaknutih ljekara i medicinskih stručnjaka, čime će biti trajno obilježen njihov doprinos razvoju zdravstva od 19. do 21. vijeka.