Ide Prvi maj, a s njim i produženi vikend. U Republici Srpskoj će mnogi praznovati četiri dana za redom, a oni koji slave Đurđevdan, ili na ovu slavu idu u goste, uživaće u društvu, iću i piću od sutra pa sve do srijede.

I reklo bi se, “nikom nije ljepše, neg je nam, samo da je tako svaki dan”. Ali, ima ljudi, a naročito žena, koje sa zebnjom iščekuju praznične dane, kojima se drugi raduju.

Zašto je tako? Neke muči praznična depresija, neke žene strahuju da će suprug, koji je “dobar dok ne popije”, nakon veselja uz pivo, roštilj i pečenje, sručiti na nju salvu uvreda, ili udaraca.

Statistike govore da je broj slučajeva nasilja u porodici u Republici Srpskoj znatno veći tokom praznika.

Ali, otkud “praznična depresija”. Kod nekih se javlja samo privremena potištenost, zbog usamljenosti, ili zbog nametnutih i u pravilu nerealnih očekivanja. I to jako liči na depresiju i može voditi ka ovoj bolesti.

– Nisi prava domaćica, ako nisi sama savila sarmu, ispekla pitu, napravila 30 vrsta sitnih kolača, ukrasila sto najmaštovitijim dekoracijama i uz to cijeli dan, nasmijana i svježa, ćaskala sa gostima. To sam svake godine očekivala od sebe, jer sam, gledajući društvene mreže, mislila da tako mora – priča jedna Banjalučanka.

Kaže da se, srećom, nakon razgovora sa psihiloginjom, malo “opametila” i počela realnije gledati na život i uživati u druženju s porodicom i prijateljima.

Oni koji pate od depresije, tokom praznika, iz različitih razloga, imaju izraženije simptome.

Kako navodi Društvo psihologa RS, pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 280 miliona ljudi širom planete boluje od depresije, a ova bolest češće pogađa žene, nego muškarce.

– Depresija nastaje kompleksnom interakcijom socijalnih, psiholoških i bioloških faktora, a osobe koje su prošle kroz nepovoljne životne događaje, kao što su nezaposlenost, gubitak bliske osobe ili zlostavljanje u većem riziku za razvoj depresije – objašnjava psihologinja dr Jelena Niškanović.

Amela Bašić Tomić,menadžerka Sigurne kuće u Banjaluci, koja je po struci psihologinja, navodi da se depresivno raspoloženje se kod mnogih pojačava tokom praznika, kada su i slučajevi nasilja u porodici učestaliji nego radnim danima.

– Praznična depresija ne spada u grupu zvaničnih kliničkih dijagnoza, ali su praznici period pun situacija koje mogu biti potencijalni okidači koji dovode do pada raspoloženja i jedne vrste melanholije – kaže Amela Bašić Tomić.

Ona objašnjava da je to poseban oblik emocionalnog stanja, koje se javlja tokom perioda praznika koje određena osoba obilježava i koje je podsjećaju na periode u kojima je doživjela pozitivne emocije.

– Upravo sjećanje na prošle dane, usamljenost i pojačan stres mogu biti faktori koji dovode do svih specifičnih simptoma depresije u vidu preplavljenog osjećaja tuge i beznađa, anksioznosti, razdražljivosti, smanjene voljne aktivnosti, poteškoće sa koncentracijom, kao i problema u uspostavljanju ritma spavanja i budnosti, kao i promjena u apetitu – kaže sagovornica portala Srpska info.

Ti se simptomi, dodaje ona, često javljaju kod ljudi, koje su izgubili voljene osobe ili su njihovi najbliži i najvoljeniji daleko od njih, zbog čega ih preplavi dubok osjećaj usamljenosti i tuge.

Tako se, recimo, mogu osjećati udovci ili udovice, čija su djeca odselila u inostranstvo.

Ali, usamljenost nije jedini izvor stresa i lošeg raspoloženja, koje narušava mentalno zdravlje.

-Važno je postaviti realna očekivanja koja se ne zasnivaju na savršenim praznicima, već na trenucima koja se provedu unutar njih. Preveliki stres mogu da izazovu i finansijski pritisci u vidu kupovine poklona,  organizovanja prazničnih zabava, pripreme jela i pića – kaže Amela Bašić Tomić.

Za vrijeme praznika je, kako navodi, primjetan i porast nasilja kod disfunkcionalnih porodica, jer članovi porodice provode više vremena na okupu.