Danas je Strasni ponedjeljak, prvi dan posljednje sedmice pred Vaskrs – najradosniji praznik u hrišćanstvu. Ova sedmica, poznata kao Velika, Stradalna ili Strasna, donosi najrigoroznija pravila posta, pojačane molitve, tišinu, duhovnu pripremu i bogate narodne običaje koji se prenose generacijama.
Naziv „strasna“ dolazi od stradanja Isusa Hrista, čiji se događaji upravo ove sedmice liturgijski i simbolički obnavljaju. U hrišćanskom predanju, Isus je u ovim danima učinio velika djela: pobijedio smrt, odnio grijeh i otvorio ljudima put ka spasenju. Prema jevanđelju, na današnji dan Isus je ušao u Jerusalimski hram, gdje je zatekao trgovce i mjenjače novca kako narušavaju svetinju.
Otjerao ih je riječima i djelima, podsjećajući da je hram mjesto molitve, a ne trgovine. Tada je i prokleo smokvu koja nije rađala plod, što se tumači kao osuda duhovne neplodnosti i nevjerja.
U crkvenom bogosluženju danas se takođe spominje i pravedni Josif, starozavjetni lik koga su iz zavisti prodala rođena braća, što se vidi kao preteča Hristovog stradanja i izdaje.
Narodni običaji i vjerovanja
U mnogim krajevima gdje žive Srbi, Strasna nedjelja je vrijeme kada se ne pjeva, ne igra i ne veseli – u znak žalosti zbog Hristovog stradanja.
Strogi post se dodatno pojačava, a na Veliki ponedjeljak je u nekim krajevima bila praksa da se okusi samo voda ili kafa jednom u toku dana. Zanimljivo je i da se u pojedinim krajevima vjerovalo da čak i stoka treba da posti, kako bi cijela kuća bila čista i blagoslovena.
