Dvodnevna manifestacija "Dani Vojislava Lubarde" svečano je večeras otvorena u Rogatici izložbom ličnih predmeta, fotografija i rukopisa ovog velikog srpskog književnika, akademika i romansijera.
U rogatičkoj Narodnoj biblioteci predstavljena je i zbirka crtica, portreta i pripovjedaka "Ispod ratnog kišobrana" autora Riste Trifkovića, koja je dio legata poklonjenog Matičnoj biblioteci u Istočnom Sarajevu 2014. godine.
Viši bibliotekar u Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo Miljana Macan, govoreći o načinu nastanka legata, naglasila je da je u ljeto 2014. ova ustanova od porodice Trifkovića dobila 2.000 knjiga, nešto časopisa i novina i stari kofer od čega je formiran njegov legat.
Macanova, koja je i urednik rukopisa, rekla je da je od požutjelih listova iz starog kofera složila i formirala cjeline, a iz rukopisa je nastala cijela knjiga.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Željka Pandžić, jedan od recenzenata knjige, rekla je da je na umjetničko oblikovanje proznih tekstova uticao ratni kontekst u Sarajevu od 1992. koji podrazumijeva ugroženost čovjekove fizičke, mentalne i identitetske egzistencije.
- Teme i motivi, likovi kojima je Trifković posvećivao pažnju, dijelom su nastali na osnovu realnih prototipova, odnosno piščevih sjećanja, zapažanja ljudi i događaja iz svog okruženja, oblikovanih i domaštanih vlastitom umjetničkom kreativnošću - navela je ona.
Direktor Matične biblioteke Istočno Sarajevo Nataša Kulašinac rekla je da je rukopis "Ispod ratnog kišobrana" dio piščeve zaostavštine koja se danas čuva u ovoj ustanovi kao njegov legat.
Ona je naglasila da je rad na ovoj knjizi trajao šest mjeseci, te da je zbog književne i umjetničke vrijednosti rukopisa, urednik odlučio da ništa ne izbacuje iz rukopisa.
Ova zbirka, kaže, druga je knjiga koju Matična biblioteka Istočno Sarajevo objavljuje u okviru edicije "Zavještaj", čija vrata je 2022. otvorila zbirka poezije Dare Sekulić.
- Namjera Biblioteke je da u ediciji objavi rukopise zavičajnih autora Sarajevsko-romanisjke regije koji su živjeli i radili u 20. i početkom 21. vijeka, a koje oni nisu uspjeli objaviti za života - navela je Kulašinac.