Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dana, tačnije do Božića, koji je 7. januara.
Osnovni cilj posta jeste očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti, kao i proslavljenje Boga i njegovih svetih.
Sveti Fotije, patrijarh carigradski, kaže: „Post blagoprijatan Bogu je onaj koji podrazumijeva pored uzdržanja od hrane i udaljenje od svakog grijeha, mržnje, zavisti, ogovaranja, neumjesnih šala, praznoslovlja i drugih zala. Onoj koji posti samo tjelesno ne trudeći se u vrlini liči na čovjeka koji je sagradio lijepu kuću, ali u njoj živi sa zmijama i skorpijama."
U toku cijelog Božićnog posta ne jedemo meso, bijeli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste „na vodi".
Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak. Posljednja nedjelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi". Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi".
Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru, u vrijeme Božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.
Veoma je važno da pravoslavni hrišćani redovno poste svoje slave koje padaju u posne periode, kao što je npr. Sveti Nikola i dr.
Pravilo posta preuzeto od SPC.
