Socijalna karta BiH iz godine u godinu prikazuje zabrinjavajuće podatke o stanju u bh. društvu, a koliko je situacija ozbiljna, dokaz je to što je u 2021. godini više od pola miliona građana koristilo neki oblik socijalne zaštite.

Da stvar bude poražavajuća, čak petina su bili maloljetnici, a najviše su tražili pomoć zbog loše porodične situacije. S druge strane, punoljetni građani najčešće su zahtijevali socijalnu zaštitu jer nisu imali dovoljno prihoda za izdržavanje.

Podsjetimo, korisnikom socijalne zaštite smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine jednom ili više puta koristila određene oblike i mjere socijalne zaštite i usluge socijalnog rada.

A takvih je u 2021. godini, prema podacima koje je u svom izvještaju "BiH kroz brojke" objavila Agencija za statistiku BiH, bilo 521.218.

- Od ovog broja, prijavljeno je 110.813 maloljetnih korisnika, dok je punoljetnih bilo 410.405 - navodi se u izvještaju.

Činjenica da je svaka peta osoba kojoj je bila neophodna socijalna zaštita bila maloljetna, govori da je sve više mlađih s određenim poremećajem zbog načina ili stila življenja, smatraju stručnjaci.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da većina problema kreće prvo iz porodice.

- Sve je više disfunkcionalnih porodica. Sve je više djece koja su pod traumom u takvim uslovima i sve ih je više koji nakon toga ispoljavaju određene devijacije koje su uslovljene loših socijalnim i psihološkim uslovima življenja - pojašnjava Milić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, takva djeca su, nažalost, djelimično osuđena da se na teži način nose sa životnim izazovima.

- Udaren je zdrav stil ponašanja i života. To se dalje odražava na njihovo mentalno zdravlje. Zato su podložna reakcijama na težak stres i neophodna je reakcija nadležnih socijalnih službi. Ključni problemi, zaključio bih, jesu psihička nestabilnost, disfunkcionalno ponašanje u školi, a u konačnom, ispoljavanje vršnjačkog nasilja - kaže Milić, dodajući da sve navedeno i te kako može doprinijeti daljim problemima u životu, prvenstveno emotivnim (brak, odgoj djece i slično).

Sociolog Vladimir Vasić navodi da je socijalno-ekonomska situacija u BiH jako loša, da je stepen razvijenosti društva nizak i da u percepciji toga ne treba da začude podaci o ljudima koji traže socijalnu zaštitu.

- Imamo sve veći broj siromašnih, a mali broj ljudi je ekstremno bogat. To su porazni pokazatelji koji, čini mi se, samo nas obične građane upozoravaju, dok ovi drugi ne mare za to, iz razloga što su direktno ili indirektno upravo oni odgovorni za tu statistiku i položaj društva u cjelini - naglašava Vasić.

On smatra da upravo siromaštvo, koje pogađa više od trećine bh. građana, podstiče ljude da borbu za bolje sutra sprovedu na druge načine.

- Siromaštvo ih gura na onu stranu zakona, to jest u kriminal. A ono što je još uočljivije u BiH, jeste da iz tog siromaštva, iz te socijalne katastrofe, ljudi napuštaju državu i etiketiraju je kao neperspektivnu - tvrdi Vasić.

Ni on, kako kaže, ne vjeruje da će se situacija u dogledno vrijeme stabilizovati.

- Političari u BiH se ne bave konkretno izradom socijalnih karti niti bilo kakve strategije, već se bave lažnom nacionalnom i patriotskom retorikom, a ona benefite donosi samo njima - zaključio je Vasić za "Nezavisne novine".

Autor: Radoš Krstojević