U Bosni i Hercegovini je prošlog mjeseca počela primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka koji donosi stroža pravila u skladu sa evropskom GDPR uredbom i predviđa visoke novčane kazne za zloupotrebu ličnih podataka.

O tome šta se sve smatra ličnim podacima, kolike su kazne za neovlašteno korištenje ličnih podataka, šta građani treba da znaju kada postavljaju video-nadzor na svoje domove, CAPITAL je razgovarao sa advokaticom Jovanom Diljević, specijalizovanom za ovu oblast.

Diljević kaže da novi zakon u BiH i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) koja se primjenjuje na teritoriji Evrope lične podatke razvrstavaju na direktne i indirektne identifikatore.

- Direktni identifikatori su ime i prezime, adresa prebivališta, matični broj, a indirektni su, npr., IP adresa koja uparivanjem sa nekim od direktnih podataka može da dovede do vašeg identiteta. To su, dakle, svi oni podaci koji ili u spoju sa nekim drugim ili samostalno mogu da vas odrede kao ličnost - kaže Diljević.

Pojašnjava da je stari zakon usvojen 2005. godine, prije nego što se digitalna era razvila do te mjere da se toliki broj podataka prikuplja.

- Tada nismo imali ni umjetnu inteligenciju niti smo imali toliko razvijene društvene mreže niti neke digitalne sisteme plaćanja. Samim tim zakon je bio štur i svodio se više na neke termine i definicije vezano za zaštitu ličnih podataka, a nismo imali neki konkretan mehanizam niti nadzora niti kažnjavanja u skladu sa GDPR uredbom - naglasila je ona.

Ističe da je novi zakon koji je usvojen u februaru ove godine, a počeo da se primjenjuje u oktobru, u 99 odsto usklađen sa GDPR uredbom sa nekim specifičnostima za državu u kojoj se primjenjuje.

Govoreći o zaštiti podataka, Diljević je rekla da građani prvenstveno moraju imati svijest gdje se svi naši lični podaci nalaze.

- Često možemo vidjeti na društvenim mrežama da ljudi slikaju svoja lična dokumenta. U našem turizmu i dalje je praksa da kad dođete na recepciju hotela vaš pasoš se ili slika ili skenira, a ja sam imala situaciju i da mi traže da lični dokument ostavim preko noći zato što je bila gužva na recepciji. Dakle, prvi korak je da mi sami shvatimo gdje se sve ti lični podaci nalaze, da ih sami zaštitimo, da znamo svoja prava i da, na primjer, na recepciji kažemo ne želim da vam ostavljam svoj dokument, nemate pravo ni da ga skenirate niti da slikate, možete evidentirati broj pasoša za potrebe prijave boravka, ali nikako da ga slikate, skenirate i ostavljate preko noći - naglasila je Diljević.

Video-nadzorom možete da “pokrivate” samo vaš posjed

Ovaj zakon tretira i video-nadzor, a Diljevićeva je pojasnila da onaj ko želi da postavi video-nadzor na svoj poslovni ili stambeni objekat to može da učini, ali da ne smije da ugrozi prava drugih ljudi.

- Posebni članovi novog zakona posvećeni su konkretno obradi video nadzora. Ako postavite video nadzor na vaš poslovni ili stambeni objekat, bitno je da se on postavlja tako da snima samo vašu teritoriju, odnosno vaš ulaz. Nemate pravo da snimate trotoare javnih površina jer je za nadzor javnih površina ovlašteno samo Ministarstvo unutrašnjih poslova - rekla je ona.

Takođe, navela je i da pred ulazak u zonu snimanja mora biti jasna instrukcija svim osobama koje ulaze u taj prostor da je objekat pod video nadzorom te moraju ostaviti podatke osobe zadužene za zaštitu podataka kojoj se mogu obratiti oni koji žele da se njihov lik briše iz tih snimaka ili u slučaju da policija treba taj snimak.

Maksimalna novčana kazna propisana ovim zakonom je 40 miliona KM ili četiri odsto godišnjeg prometa, a Diljevićeva je pojasnila u kojim slučajevima se ona može izreći.

- Te odredbe se odnose na najozbiljnije prekršaje, a to je neovlašteno korišćenje ili prenos ličnih podataka ili na primjer neovlašteno prenošenje ličnih podataka u treće zemlje što je posebno osjetljiva tematika. Ukoliko dođe do takvog neovlašćenog izvoza podataka možemo očekivati te najveće kazne. Korporaciji Meta izrečena je u Francuskoj takva kazna, jer je kroz svoje aplikacije poput Instagrama i Facebooka prikupljala ogroman broj podataka državljana EU i izvozila ih u njihovu centralu u SAD koje se smatraju zonom visokog rizika za privatnost podataka jer njihove obavještajne službe po zakonima koje sprovode imaju pristup svim informacijama bez obzira na pravo na privatnost i sve druge zakone koji određuju zaštitu ličnih podataka - naglasila je ona. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.