Politikin zabavnik, list uz koje su odrastale brojne generacije i koji danas uživa kultni status u pop kulturi bivše Jugoslavije, slavi 84. rođendan.

Prvi broj ovog lista izašao je 28. februara 1939. godine.

Politikin zabavnik je u početku štampan u obliku dnevnih novina, a izlazio je dvaput nedjeljno, utorkom i petkom.

- Koračaj lakim korakom u pravcu svjetlosti koja jača ljudski duh - jedan je od ciljeva Politikinog zabavnika, na koje nas podsjeća tekst Vladimira Bulatovića Viba, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika časopisa čiji je slogan "za sve od sedam do 107 godina".

U Skandinaviji i nekim zemljama zapadne Evrope praksa je da se djeca, još od predškolske dobi, dovode u biblioteke u kojima bi se u početku igrali s knjigama, a poslije, kada nauče slova, da ih i čitaju. Tako se stvaraju navika i svijest da je posjećivanje biblioteka i čitanje knjiga dio rituala kao što su kod nas, recimo, ispijanje kafe i prepričavanja političkih, sportskih i drugih tema.

Intencija takve prakse jeste stvaranje budućeg čitaoca. Istu takvu ideju imali su ljudi okupljeni u redakciji dnevne novine Politika. Željeli su da naprave časopis za djecu i omladinu koji bi ih pripremio za čitanje ozbiljnijih novinskih sadržaja. Tako je nastao Politikin zabavnik, koji se u prodaji pojavio davnog 28. februara 1939. godine. Kupci su ga u kioscima nalazili dva puta sedmično – utorkom i petkom, a cijena je bila jedan dinar. Tiraž prvog broja bio je 120 000 primjeraka. Glavni i odgovorni urednik Politikinog zabavnika bio je Miroslav Dim. Stevanović.

Kako je mnogo stvari na prostorima bivše Jugoslavije određivao neki rat, takav slučaj je bio i s Politikinim zabavnikom. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije izašlo je 220 brojeva, posljednji broj objavljen je četvrtog aprila 1941. godine. Beograd je dva dana kasnije bombardovan, čime je ozvaničen početak rata, kao i kraj izdavanja Zabavnika u Kraljevini Jugoslaviji.

Rad redakcije Politikinog zabavnika ponovo je obnovljen sedam godina nakon završetka rata, petog januara 1952. godine, a na čelu redakcije bio je Kosta Stepanović.

U procesu pokretanja novog časopisa, magazina ili novina, jedna od velikih dilema je kako će se isti zvati. Ako pitate stručnjake, oni će reći neka bude kratko, atraktivno i lako pamtljivo. Pred istom dilemom bilo je i tadašnje uredništvo koje je raspisalo javni poziv za odabir imena. Poziv je objavljen u dnevnoj novini Politika. Predloženo je nekoliko imena, a između ostalih i Politikin zabavnik. Ukupno je “glasalo” blizu 35 000 ljudi, a skoro petini se dopalo ime Politikin zabavnik. Devetogodišnja Antonija Savić proglašena je “kumom” časopisa jer je njeno ime izvučeno među onima koji su glasali za Politikin zabavnik.

Ideja je bila napraviti časopis sačinjen od stripa i tekstualnih sadržaja poput kratkih priča, mozgalica i zanimljivosti. Prema riječima aktuelnog urednika Politikinog zabavnika Zefirina Grasija, ogledni uzor bio je italijanski časopis za djecu pod nazivom “Corriere dei Picolli”.

Teško je jasno definirati profil Politikinog zabavnika čiji je moto “novina za čitaoce od sedam do 107 godina”, međutim, najboljim se čini pojašnjenje pomenutog urednika da je Zabavnik “novina sa formulom udrobljenog sadržaja” ili kako to on u intervjuu za beogradski sedmičnik Vreme pojašnjava: “Zabavnik je list siromašnog društva i njegov je sadržaj za svakoga pomalo, od djece pa do djeda i baka.”

Važna odrednica Politikinog zabavnika, posebno nakon ponovnog pokretanja magazina, bio je sadržaj koji bi se mogao predstaviti kao neka nadopuna redovnom obrazovanju.

Takav sadržaj prezentovan je kroz niz stalnih rubrika poput: Vjerovali ili ne, Jeste li već čuli da – interesantne činjenice, Zašto se kaže – lingvistički tekstovi o korijenima i značenjima pojedinih riječi, Zabavnikove logičke zagonetke – logički i matematički problem, Zabavnikov ZOO – tekstovi o životinjama, Izumi, otkrića, dostignuća – tehnologija u službi nauke.

Najčitaniji magazin je od 1939. godine do danas svojevrsan let u svijet, a istovremeno i poučan i zabavan kroz strip, nauku, umjetnost i enigmatiku. Mnogi su uz njega rasli, zahvaljujući i njemu izrasli u stvaraoce. Imaju ukoričene Zabavnike i čuvaju ih kao najveću dragoćenost.

Zabavnik trenutno izlazi jednom nedjeljno, pa je petak za mnoge dan koji asocira na kupovinu ovog časopisa.

Otprilike trećinu časopisa čine stripovi, a najpoznatiji od njih su svakako Iznogud, Hogar strašni i Garfild.

Tu su i neprevaziđene ilustracije Dobrosava Boba Živkovića. Ostali sadržaj su članci o nauci, umjetnosti, prirodi, istoriji, muzici, interesantnim događajima iz života i često su pisani u zabavnom duhu.

Zabavnik je 2006. godine proglašen srpskim „superbrendom“.

Prosječan tiraž časopisa iznosi 37 000, dok je na vrhuncu, tokom sedamdesetih godina 20. vijeka, dostizao i tiraž od preko 300 000 primjeraka.

List je od 1971. godine štampan i u latiničnom izdanju, a od 1973. godine i na slovenačkom jeziku.