Narodna skupština Republike Srpske danas će na posebnoj sjednici razmatrati informaciju u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, koju je predložila predsjednik Srpske Željka Cvijanović.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem predloženom dnevnom redu je samo ova tačka zakazana je na zahtjev Cvijanovićeve, nakon nedavne odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu.

U informaciji predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH koja će biti razmatrana na poseboj sjednici navodi se da je Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, osporava svoj kredibilitet i narušava dejtonsku strukturu i raspodjelu teritorije među entitetima u omjeru 49 prema 51 odsto.

Nesprovodiva je odluka Ustavnog suda BiH, prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, jer bi takvom odlukom bila oduzeta teritorija Republike Srpske”, navodi se u informaciji predsjednika Srpske dostavljenoj Narodnoj skupštini, koja bi trebalo da bude razmatrana na posebnoj sjednici.

U informaciji se podsjeća da Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, u članu prvom reguliše da će “Republika BiH, čije će zvanično ime od sada biti BiH, nastaviti pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom izmijenjenom ovim odredbama i sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama”.

Članom 3.3. Ustava BiH kao nadležnosti entiteta, navedeno je u informaciji, određene su sve državne funkcije i ovlaštenja koje Ustavom nisu izričito dodijeljene institucijama BiH i pripadaju entitetima.

– Imajući u vidu da u tačkama člana 3.1. Ustava nema nadležnosti da BiH reguliše pitanje imovine, proizilazi da to pravo pripada isključivo entitetima, što je i regulisano članom 68 stav 1 tačka 6 Ustava Republike Srpske. Član 2 Ustava Republike Srpske propisuje da je teritorija Republike jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva – navedeno je u informaciji.

U ovom dokumentu predsjednik Republike Srpske podsjeća da Ustav BiH nedvosmisleno određuje da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ vlasnici svojih teritorija u omjeru 49 prema 51 odsto, da BiH djeluje samo spolja i da je u skladu sa Ustavom definisano da BiH ima granicu.

– Aneks dva Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH reguliše pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno naknadnim sporazumom entiteta. Samo tri odsto granične linije je obrađeno i potrebno je do kraja izvršiti analizu i utvrđivanje granične linije između Srpske i FBiH navedeno je u informaciji.

Predsjednik Srpske podsjeća da je visoki predstavnik u BiH donošenjem tri zakona iz 2005. godine grubo prekršio ustavno dejtonsko načelo da su entiteti vlasnici teritorija, te je zabranio da njima raspolažu.

Nakon odluke Ustavnog suda iz 2012. godine i ovaj sud je nastavio putem nametnutih odluka visokih predstavnika, te je i prekršio Ustav BiH. BiH je jedinstvena zemlja u svijetu u kojoj njen Ustavni sud slobodnom voljom i bez obzira na sve krši ustavne odredbe – navedeno je u ovom dokumentu.

U informaciji se podsjeća da, s obzirom da takozvana državna komisija BiH za imovinu nije usaglasila stavove i nije kreirala novo zakonsko rješenje koje bi trebalo da riješi pitanje imovine BiH, entiteta i Brčko distrikta, a kako je pitanje vlasništva najprije poljoprivrednog zemljišta od izuzetnog značaja, Republika Srpske je u martu 2019. godine izmijenila Zakon o poljoprivrednom zamljištu Republike Srpske.

– Zakonom je državno poljoprivredno zemljište kvalifikovano kao imovina i posjed Republike Srpske, što je u svakom slučaju opravdano i svrsishodno rješenje – navedeno je u informaciji.

Na apelaciju sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, Ustavni sud je saopštio da je član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske proglasio neustavnom. Član 53 određuje da je poljoprivredno zemljište koje je bilo javno dobro ili državno vlasništvo po sili zakona posjed i vlasništvo Republike Srpske.

Zbog toga je predsjednik Republike Srpske uputila zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi bila razmotrena informacija o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH te, nakon obavljene rasprave, bili usvojeni odgovarajući zaključci.

Posebna sjednica Narodne skupštine zakazana je za 15 časova.