Sutra je drugi dan hrišćanske žalosti, nakon Velikog petka kada je Hrist razapet na Golgoti.  Velika subota je praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Pravoslavna crkva vjeruje da je Hristos tog dana bio u grobu Telom, a da je duhom bio u Adu. Velika subota je dio strasne sedmice i uvodi u Vaskršnje praznike.

Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred simboličnim Hristovim grobom, uz kađenje i držanje svijeća, vrši se slika Hristovog pogreba.

Slavi se pobjeda Hristova nad smrću i prvi put se saznaje da je ovo blagoslovena subota u kojoj Spasitelj leži mrtav, preblagoslovena subota. U njoj je Spasitelj usnio, uz Njegovo obećanje da će Vaskrsnuti u treći dan.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, boje jaja, po pravilu izjutra obavezno prije izlaska sunca. U Homolju se mijesi kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strasna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsećaju na duge Hristove muka na raspeću.