Sjećanje na stradanje Spomenka Gostića, najmlađeg odlikovanog borca Vojske Republike Srpske koji je poginuo 20. marta 1993. godine na Ozrenu, predstavlja poruku novim generacijama da je rat, u kojem stradaju i najslabiji i najčestitiji, užas koji treba spriječiti.

Autor dokumentarnog filma "Spomenko na vječnoj straži" i knjige "Spomenko i Ozren" Mile Savić rekao je da je sve što snimao i pisao o Spomenku imalo za cilj da nove generacije pamte njegov lik i djelo, njegovu čestitost i iskrenost koja se okončala stradanjem.

On je naveo da Spomenko treba da bude simbol dobrote, ljubavi, stradanja i slobode.

- Film o Spomenku imao je za cilj da i drugi počnu razmišljati o tome. Dokumentarac je prikazan više od pedeset puta u mnogim zemljama i festivalima, preveden je na nekoliko stranih jezika - izjavio je Savić i dodao da su oni koji su čuli Spomenkove riječi dobro razumjeli njegove poruke.

Knjiga o Spomenku je nastala iz želje da Spomenku bude napravljen kip koji je trenutno u izradi i biće postavljen u porti hrama Manastira Svetog Nikole na Ozrenu.

- Od prodaje knjiga na promocijama i uz pomoć dobrih ljudi kupili smo kamen za kip. Zbog epidemiološke situacije sa virusom korona morali smo privremeno odgoditi dalje promocije kako bi obezbijedili neophodna sredstva za završetak kipa - rekao je Savić i naveo da je dobrodošla svaka finasijska podrška.

On je uvjeren da bi institucije Srpske podržale ideju o izradi kipa, kao što su podržale film, ali je želio da se njegova izrada finansira od prodaje knjige "Spomenko i Ozren", kako bi se i narod, kupovinom knjige, odužio Spomenku.

Savić je istakao da bi institucije Srpske trebale dati više značaja mladim osobama koje su se borile i tragično nastradale za stvarnje Republike Srpske.

- Nakon projekcija, u Višegradu je otvorena prva i jedina ulica koja nosi naziv Spomenka Gostića. Žao mi je što u Banjaluci i Doboju još nema spomenika borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, jer oni nisu bili agresori, nego su branili svoja ognjišta i stvarali Republiku Srpsku - izjavio je Savić.

Savić je najavio da će povodom obilježavanja 28 godina od stradanja Spomenka Gostića, u nedjelju, 21. marta, u 13.00 časova biti služen parastos na grobnom mjestu u naselju Jovići, koji je nakon ratnih sukoba pripalo federalnoj opštini Maglaj.

- Svi koji imaju želju da odaju počast mogu doći u Doboj u blizini autobuske stanice i `Nestro` pumpe, odakle ćemo u 11.00 časova krenuti na Ozren na Spomenkovo grobno mjesto - rekao je Savić.

Savić je podsjetio da su članovi Udruženja djece poginulih boraca "Nasljeđe" iz Bijeljine 2017. godine na mjesnom groblju Jovići uredili spomenik i grobno mjesto za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića.

Gostić je rođen 15. avgusta 1978. u Doboju. Osnovnu školu pohađao je u Maglaju, ali je zbog izbijanja ratnog sukoba nije završio.

Po izbijanju rata živio je sa majkom Milenom u selu Jovići nadomak Maglaja, koje je bilo okruženo naseljima sa većinskim muslimanskim stanovništvom, pa se ubrzo našlo na prvoj liniji fronta.

Tokom aprila umrla mu je majka, pa je ostao da živi sa bakom koja je septembra 1992. godine poginula u granatiranju sela od takozvane Armije Republike BiH.

Prijavljuje se u Vojsku Republike Srpske gdje je u početku bio kurir, da bi potom bio prebačen na razvoženje hrane borcima na prvim linijama fronta.

Obavljajući povjerene mu zadatke, jednom prilikom je sa konjskom zapregom upao u minsko polje, pri čemu su konji stradali, a on je bio lakše povrijeđen. Nakon tog ranjavanja, još je jednom bio lakše ranjen.

U ofanzivi muslimanskih snaga na planinu Ozren narod se povukao iz Jovića, a Spomenko Gostić je sa nekoliko vojnika ostao da brani selo.

U martu 1993, tokom granatiranja položaja srpske vojske, pet vojnika je poginulo, a Gostić je teško ranjen. Umro je 20. marta 1993. u Jovićima na Ozrenu, a sahranjen je sa stradalim saborcima na seoskom groblju.