Profesor turističke grupe predmeta u Srednjoj školi "28. juni" iz Istočnog Novog Sarajeva Milanka Mihajlović, jedna od 42 dobitnika Svetosavske nagrade, izjavila je da nastavnici i učenici treba da budu najistaknutiji predstavnici svetosavlja, te čuvari srpskog jezika i ćirilice.

Mihajlovićeva je u izjavi Srni rekla da Svetosavska nagrada za nju, prije svega, čast, zatim obaveza i na kraju zavjet.

- Mnogo mi znači ova nagrada. Nekako je stigla u godini kada odlazim u penziju i sad se osjećam kao Alija Sirotanović naše škole, zato što sam svoj radni vijek počela kao najbolji mladi radnik samoupravljač u turizmu, a završavam ga na krunski način - istakla je Mihajlovićeva.

Prije Svetosavske nagrade, koja joj je kruna karijere, Mihajlovićeva navodi da je za 20 godina rada u obrazovanju i školi "28. juni" sa svojim učenicima dobila više od 20 nagrada, a da je najviše ponosna na specijalnu međunarodnu nagrada Sveslovenske pismenosti i zaštite ćirilice.

Mihajlovićeva, koja je prije karijere u obrazovanju, radila kao turistički radnik, rekla je da je to predivna profesija, pošto, kako je navela, ništa nije ljepše nego pomagati ljudima da se odmaraju.

Iako je pandemija virusa korona pokazala da je turizam privredna grana koja prva pada, a zadnja ustaje, Mihajlovićeva je naglasila da interesovanje učenika za ovom profesijom postoji, a da će biti i veće ako Jahorina postane značajna turističke destinacija u Jugoistočnoj Evropi.

Za svoje predmete Mihailovićeva istakla je da su zanimljivi, a da je svaki čas drugačiji.

- Tokom školovanja nisam imala metodiku ni pedagogiju, ali mislim da mi je u nastavi pomoglo to što sam došla iz privrede i što sam imala realno znanje, pa sam time stekla povjerenje učenika. Pokušala sam da moja misija bude otkrivanje njihovih vještina, a zatim njihovo pretvaranje u poslovnu praksu, kako bismo na kraju napravili proizvod. To smo mnogo puta uradili - ispričala je Mihalovićeva.

Prema njenim riječima, najveći problem današnjeg obrazovanja je taj što škola kaska za privredom, tržištem i nekim životnim intencijama.

- Previše je forme, a premalo suštine. Škola je ostala kruta. Drugi problem je nedovoljna tehnička opremljenost. Tehnika je neophodna, kako bi se mogli uključiti u sve nove trendove - ukazala je Mihajlovićeva.

Ona je dodala da među učenicima danas vlada opšta dekoncentracija prouzrokovana upotrebom mobilnih telefona, a ne izostaju ni psihološki problemi i frustracije.

- Ni mi nastavnici nismo cvjećke, nismo spremni odgovoriti na određene izazove. Griješe i učenici i nastavnici u toj nekoj priči. Mislim da su se naši roditelji više brinuli o našem statusu kao učenika, nego što danas brinu. Današnji roditelji kada djeca imaju lošiju ocjenu uzimaju privatne časove, to je postalo moderno. Zašto bi to neko radio, ako sam ja plaćena da dijete naučim? - upitala je Mihajlovićeva.

Ona je podsjetila da njeni učenici svakog 11. novembra izvode performans "Natalijina ramonda" i sami izrađuju trake koje simbolizuju Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, te objašnjavaju zašto se te trake nose.

Mihajlovićeva je rekla da su prošle godine pokrenuli ozbiljan projekat "Jasenovac - Aušvic Balkana", inspirisan knjigom Gideona Grajfa, najvećeg poznavaoca Aušvica.

- Prošle godine nam je onemogućeno da to izvedemo javno, mada smo snimili. Bila sam jako ponosna kada su učenici u vrijeme onlajn nastave dolazili u park na probe. Sami smo napravili i scenografiju. To je mini drama koja traje 20 minuta u kojoj su predstavljeni svi načini mučenja. Uključili smo se u kulturu sjećanja, što je veoma bitno usaditi novim generacijama - naglasila je Mihajlovićeva.

Prema njenim riječima, premijerno prikazivanje ove mini drame trebalo bi da bude izvedeno 22. aprila, na dan proboja logoraša iz logora Jasenovac.

Svetosavske nagrade za radnu/školsku 2020/2021. godinu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske dobiće sedam vaspitača, 24 nastavnika razredne i predmetne nastave i 11 profesora srednjih škola u Republici Srpskoj na svečanoj manifestaciji 28. januara u Dječijem pozorištu Republike Srpske u Banjaluci.