Ustavni sud BiH odbio je zahtjev sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske, čime je, prema ocjeni stručnjaka, spriječeno otimanje nadležnosti RS da reguliše imovinsko-pravne odnose nad nekretninama koje ne potpadaju pod opšte dobro.
Prema zahtjevu koji su uputili bošnjački delegati u Vijeću naroda osporeni su članovi 324, 325, 325a, 326 i 329 Zakona o stvarnim pravima, a kojim je određeno da će stvari, nepokretnosti i gradsko zemljište u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo svojina drugog lica, biti pretvoreno u pravo svojine njenog dosadašnjeg nosioca ili njegovog pravnog sljedbenika, a da oni mogu biti Republika, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća i druge javne službe koje su formirale Republika ili jedinice lokalne samouprave. Odluku kojom je ovaj zahtjev odbijen Ustavni sud BiH donio je na sjednici održanoj 26. marta.
U svom zahtjevu, bošnjački delegati su kao argumente naveli da je državna imovina u isključivoj nadležnosti BiH, a u skladu sa nizom zakona koje je proglasio visoki predstavnik u BiH, kao što su Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, te ranije odluke Ustavnog suda u vezi sa ovim pitanjem.
Profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Matej Savić kaže za “Glas Srpske”. da je odbijanje ovog zahtjeva značajna stvar, jer su bošnjački delegati na ovaj način pokušali volšebno da otmu nadležnost Srpskoj i prenesu je na nivo BiH.
- Moram biti iskren da je mene ova odluka iznenadila, zato što gledajući dosadašnju praksu, oni su dosta toga presuđivali na štetu RS, naročito ako pričamo o imovinskim odnosima. Ovo je značajna stvar zato što nadležnost za regulisanje ovih pitanja nije data organima BiH, što po članu III/1 Ustava znači da je to nadležnost RS - rekao je Savić.
On objašnjava da se ovaj zakon tiče nadležnosti Srpske da reguliše imovinsko-pravne odnose nad nekretninama koje ne potpadaju pod opšte dobro.
- Tu se sud fokusirao na regulisanje društvene svojine koja treba preći u privatnu svojinu i nekretnine koje se knjiže na entitete, lokalnu zajednicu i javna preduzeća, odnosno sve ono što smo naslijedili od bivše Jugoslavije. Bošnjački delegati su pokušali da ospore nadležnost RS da uknjižava i reguliše privatno vlasništvo - rekao je Savić.
U narednom periodu Ustavni sud treba da odlučuje i o zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona o šumama, a prema ocjeni naših sagovornika teško je procijeniti kako će ova odluka uticati na buduće predmete, jer Ustavni sud ima specifičnu praksu u kojoj proizvoljno sužava ili proširuje predmet spora.
Poslanik i član Komisije za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini Perica Bundalo kaže za “Glas Srpske” da ova odluka predstavlja blago iznenađenje i budi blagu nadu za budućnost.
- Do sada su sve apelacije bošnjačkih delegata usvajane i imali smo problema zbog brojnih pitanja. Ova odluka je značajna i bude nadu za budućnost kada će sud odlučivati još o nekim zahtjevima - rekao je Bundalo.
Zakon o šumama
Ustavni sud je prethodnih godina osporio nadležnosti Srpske u vezi sa pitanjem poljoprivrednog zemljišta, plovidbe, a bošnjački delegati su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama RS. Kako je “Glas Srpske” ranije pisao, bošnjački delegati u Vijeću naroda RS žele da se Zakon stavi van snage i zahtijevaju da se ova oblast reguliše u skladu sa Zakonom o šumama takozvane Republike BiH.
