Nacrtom zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj, koji je Vlada RS utvrdila, predviđeno je da poslodavac bude krivično gonjen ukoliko bude zapošljavao radnika bez ugovora o radu.
S druge strane, Inspekcija rada je u prvoj polovini godine u kontrolama zatekla 138 radnika koja obavljaju poslove za poslodavca bez zaključenog ugovora o radu.
– Ovom broju treba dodati 76 ljudi – radnika koji su prijavljeni neposredno tokom ili odmah po završenoj inspekcijskoj kontroli, najčešće sa retroaktivnim datumom kako bi se izbegla prekršajna odgovornost – kažu u Inspektoratu RS.
Oni navode da su aktivnosti inspektora da se pojava rada ”na crno” svede na najmanju moguću mjeru, usmjerene na kontrolu sprovođenja odredbi Zakona kojima se uređuje radno-pravni institut ”zasnivanje radnog odnosa” i na otkrivanje osoba koja se kod poslodavaca nalaze na faktičkom radu.
– Faktički rad, odnosno rad bez zaključenog ugovora o radu i prijave u jedinstveni sistem registracije „na crno“ je pojava na čijem suzbijanju je inspekcija rada pojačano angažovana unazad više godina. S obzirom na stalno praćenje ove pojave, jasno se uočavaju neke od njenih karakteristika u smislu djelatnosti u kojima se najčešće javlja, i periodima u kojima se povećava – dodaju u Inspektoratu.
Tako, kako kažu, radu “na crno” u djelatnosti građevinarstva pogoduje velika fluktuacija radne snage, često premještanje sa jednog gradilišta na drugo i kratko vrijeme angažovanih osoba koje provode na jednom radnom mestu, dok ne obave neki posao.
– Slična je situacija i u uslužnim delatnostima, a ponajviše je zastupljena u ugostiteljstvu – napominju u Inspekoratu.
Ističu još jedan pojavni oblik rada „na crno“ koji značajno doprinosi sivoj ekonomiji, a to su neregistrovani subjekti kod nadležnog organa, a u praksi obavljaju delatnost i zapošljavaju radnike, a samim tim stvaraju nelojalnu konkurenciju privrednicima koji su se organizovali i posluju po zakonu.
– Razloga za ovakvu pojavu je više, od onih da radnici ne žele da zaključe ugovor o radu jer sa poslodavcem dogovaraju veću platu, do pravdanja poslodavaca visokom stopom poreza i doprinosa i poteškoćama u pronalaženju adekvatne radne snage u pogledu potrebnih kvalifikacija te poteškoća koje imaju prilikom odjavljivanja radnika, posebno onih za čijim radom prestaje potreba – obrazlažu u Inspektoratu.