Hortenzija je ukrasna biljka koja se često koristi u cvjetnim aranžmanima, krasi mnoge bašte, vrtove, balkone i terase, a mnogi je gaje i kao sobnu biljku.

Prirodna boja hortnezije je bijela i ružičasta. Međutim, zanimljivo je da može mijenjati boju, što zavisi od pH vrijednosti tla. Jedno ljeto može cvjetati kao plava, a sljedeće ljeto može imati roze cvjetove. Boju hortenzije možete promijeniti u plavu ili ljubičastu ako u zemljište nekolika puta dodate jednu veću kašiku stipse (prah bijele boje) u periodu kada se pojavljuju pupoljci. Isto se može postići kada se u zemljište uz korijenje stave ekseri ili iglice bora oko grma. Kada su u pitanju sobne biljke, plava boja može se dobiti dodavanjem mastila za nalivpero u vodu za zalivanje. Mogućnost promjene boje ne važi za bijelu hortenziju, njeni cvijetovi su uvijek bijeli.

Hortenzije predstavljaju rod koji čini od 70 do 75 vrsta cvjetnica porijeklom iz Azije i obje Amerike. Daleko najveća raznolikost vrsta je u istočnoj Aziji, posebno Koreji, Kini i Japanu. Većina su žbunaste vrste, visine od jednog do tri metra, ali neke rastu i kao mala stabla ili drugi lijane dužine i do 30 m, koje rastu penjući se uz drveće. Mogu biti listopadne ili zimzelene, mada su široko kultivisane vrste umjerenog područja listopadne.

Cvijet je ime dobio po mladoj francuskoj naučnici koja se 1768. godine obučena kao muškarac tajno ukrcala na brod koji se otisnuo na istraživačku ekspediciju u istočnu Aziju. Na tom putovanju otkrivene su brojne nove vrste biljaka, među kojima je najljepša tada pronađena nazvana upravo po njoj - hortenzija.

Njen latinski naziv je hydrangea, što u bukvalnom prevodu znači rezervoar za vodu. Dakle, hortenzije imaju veliku potrebu za vodom, ali s druge strane ne podnose pretjeranu vlažnost. To znači da im je potrebna drenaža, a najbolje ih je zalivati kišnicom ili prokuvanom vodom.

Cvjetanje

Hortenzije cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni. Cvjetovi se formiraju u cvastima (gronje ili metlice), najčešće na krajevima grana. Sastoji se od dvije vrste cvjetova: malih, neupadljivih u centru cvasti i velikih, raskošnih cvjetova upadljivih boja po obodu. Ovi upečatljivi cvjetovi često su raspoređeni u prstenu oko onih sitnijih. Biljke u populacijama u prirodi obično formiraju malo ili nimalo obodnih velikih cvjetova, dok se u kulturi selekcijom gaje forme hortenzije koje ih imaju što više.