Dokumentarno-igrani film “Ratne priče sa Košara”, koji opisuje bitku dugu 67 dana na granici Albanije i Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, sinoć je premijerno prikazan u Kulturnom centru u Istočnom Novom Sarajevu.

Autor filma Slađana Zarić rekla je da bitke na Košarama i Paštriku predstavljaju novu istoriju Srbije, odnosno tadašnje Jugoslavije, te da bi sudbina naroda na Kosovu i Metohiji bila sasvim drugačija da je tada uspjela ofanziva OVK i probijena granica, kao i da danas ne bi pričali o Rezoluciji 1244 UN.

– Činjenica da su vodili borbu na planinama koje se zovu Prokletije govori kakvi su bili uslovi, gdje je smrt svakog trenutka bila prisutna, od minobacača, snajpera, kasetnih bombi. Večeras je s nama jedan od vojnika koji je nastradao od kasetnih bombi. To su momci koji su od 9. aprila do 14. juna 1999. branili ono što je u tom trenutku bila granica njihove otadžbine – navela je ona.

Zarićeva je rekla da je pokušala da dokumentuje priču učesnika bitke na Košarama i da se na taj način zahvali njenim hrabrim učesnicima, te je izrazila zadovoljstvo što je njeno dokumentarno ostvarenje vidjela publika u Istočnom Sarajevu.

Zadovoljstvo što su u prepunom Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo izrazili su učesnici bitke na Košarama Darko Anđelković zvani Raška i Ivan Dražić, koji su poručili da je poenta ovog okupljanja istakli da se na mlađim generacijama pokaže kako se branila otadžbina.

– Mi smo to na najbolji način kao 20-ogodišnjaci pokazali. Ponosni smo na to što smo osujetili planove terorista koji su željeli da prodru preko Košara i okupiraju našu zemlju – rekao je Anđelković.

On je napomenuo da se dugo ćutalo o bici na Košarama u kojoj je ukupno poginulo 119 pripadnika Vojske Jugoslavije, od čega je 1999. živote izgubilo 108, a na istom potezu 1998. godine 11 vojnika.

– Više nas je boljelo ćutanje nego sama bitka. Sve do pojave ovog filma naši ljudi nisu ni znali šta smo preživjeli tokom 67 dana napada – naglasio je Anđelković.

Dražić je podsjetio kako je mnogo nadmoćniji neprijatelj, koje su podržavale i NATO snage, mislio da će lako završiti s graničarima na karauli, kao i sa pripadnicima 63. Padobranske i 125. Motorizovane brigade tadašnje Vojske Jugoslavije ali su se prevarili.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić podsjetio je da je film prije nekoliko mjeseci prikazan u Banjaluci, a da ni druge opštine u Republici Srpskoj neće zaobići.

– Nametnuti rat koji smo imali od 1991. do 1995. i rat na Kosovu 1999. godine predstavlja borbu srpskog naroda za opstanak na vjekovnim ognjištima, čuvanje granica Republike Srpske i Srbije. Upravo Košare govore i o NATO agresiji na Srbiju – rekao je Kojić.

On je poručio da se ni na koji način stradanje Srba ne treba razdvajati bez obzira na rijeku Drinu, koja je uslovno rečeno granica.

– Mi smo jedan narod koji ima isti cilj – opstanak na svojim ognjištima – rekao je Kojić i dodao da Republički centar radi na filmu o proboju Koridora zajedno sa Zastava filmom Ministarstva odbrane Srbije i RTS.

Kojić je izrazio uvjerenje da će se raditi i dokumentarni film o bitkama koje su se vodile na Sarajevsko-romanijskoj regiji.

Inicijator prikazivanja dokumentaranog filma o Košarama u Istočnom Sarajevu je predsjednik Udruženje amputiraca Istočno Sarajevo Srđan Jeremić, koji je izrazio zadovoljstvo zbog uspjeha koji je ovaj dokumentarac postigao.

– Pošto poznajem lično neke od učesnika, želio sam da dio atmosfere koja je bila na Košarama bude i u Istočnom Sarajevu – rekao je Jeremić.