Rogatički voćari na mukama: Mahovina i lišajevi “gutaju” voćnjake

03.01.2023. 08:19
0
IZVOR: glassrpske.com

Rogatički voćari su na mukama zbog prisustva velikih količina mahovine i lišajeva koji se udruženo pojavljaju kao paraziti u voćnjacima u nižim dijelovima opštine, posebno onih bližih vodotocima Drine i Prače.

Predsjednik opštinskog Udruženja voćara Slobodan Obrenović kaže da nemaju tačne podatke koliko je ugroženih stabala, ali je činjenica da ih je dosta u prečniku od oko petnaestak kilometara od jezera hidroelektrana Bajina Bašta na području Žepe, Tatinice i Starog Broda, i Višegrad na Drini, uzvodno prema Ustiprači, odnosno malih hidroelektrana Dub i Ustiprača na Prači odakle vlaga doseže do Rogatice i okolnih sela.

Obrenović kaže da je udruženje preporučivalo voćarima da krečnim rastvorom prskaju svoje voćnjake.

- S tim ciljem, u granicama mogućnosti, i materijalno smo pomagali voćarima u borbi s mahovinom i lišajem. Davali smo im na poslugu prskalicu za voće i nekoliko leđnih prskalica. Prema prispjelim informacijama sa terena rezultati su više nego skromni. Sve je više napadnutih stabala, ali i cijelih voćnjaka - upozorava Obrenović.

Viši stručni saradnik za voćarstvo u Područnoj jedinici Sokolac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri resornom ministarstvu Dragan Bejatović objašnjava da je izraženija pojava mahovine i lišajeva na stablima starijeg doba sa slabijim imunitetom što dovodi do truljenja, sušenja i na kraju nestanka cijelih stabala, odnosno voćnjaka.

Za sve je kriv, dodaje Bejatović, sudar oštre planinske klime koja dolazi sa Sjemeća, Devetaka, pa i Romanije i nešto toplijeg vazduha sa jezera ukroćene Drine i Prače.

- Ta prirodna pojava udružena sa maglom koja tokom dana dugo traje pogoduje rastu lisne mahovine. Ispod nje se razvija mikrobiološki svijet koji oštećuje drvo i skuplja vlagu koja napadnuto stablo vremenom dovodi do potpunog uginuća. Sve što se dešava sa voćem odnosi se i na šume, posebno hrast i grab. Nisu pošteđene ni ostale vrste drveća - navodi Bejatović.

Prisustvo mahovine, kaže on, može biti pokazatelj da vrstama i sortama voća koje su posađene ne odgovaraju klimatski uslovi ili je previše vlage.

- Rješenje je u prevenciji i liječenju. Prevencija je saditi odgovarajuće sorte prema zemljištu i podneblju, a liječenje je mehaničko i hemijsko. Mehaničko liječenje pomoću grubih metalnih četki podrazumijeva uklanjanje sa grana i stabala prisutna “gnijezda” mahovine i lišajeva uz oprez da se ne ošteti kora stabala i mladih izdanaka. Što se tiče hemije, cijela stabla treba premazati krečnim mlijekom na početku i pri kraju zime. Krečenje bi trebalo da se izvede po sunčanom danu, sa temperaturom iznad dva stepena Celzijusa - rekao je Bejatović.

Broj

Prema podacima rogatičkog Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti na području opštine od svih voćki najviše je šljiva. Njih ima oko 75.000 stabala različitih sorti, po oko 14.000 jabuka i krušaka, 1.600 trešanja, 1.500 oraha, a tu je i nešto višanja, breskvi i ostalog lisnatog voća.

Piše: Sreten Mitrović

Komentari 0
Povezane vijesti
"Ilindanski sabor“ na Borikama od 31. jula do 2. avgusta "Ilindanski sabor“ na Borikama od 31. jula do 2. avgusta
Na Jaćenu služen parastos za 19 boraca Vojske Republike Srpske Na Jaćenu služen parastos za 19 boraca Vojske Republike Srpske
U Rogatici sprovedena akcija pod nazivom „Putuj na odmor bezbjedno“ U Rogatici sprovedena akcija pod nazivom „Putuj na odmor bezbjedno“
Najčitanije
  • Nesreću u kojoj je poginuo Maunaga skrivio pijani vozač
    23h 17m
    2
  • Pomozimo Marku Pavloviću sa Pala
    4h 28m
    0
  • EU ovo meso daje kućnim ljubimcima, a mi ga jedemo
    21h 12m
    2
  • Sjećanje na smrt šestogodišnje Biljane Nikolić - rana koja ne zarasta
    9h 48m
    3
  • Aktivan humanitarni broj 1402 za Mihaelu Filipić iz Šekovića!
    8h 16m
    0