Istraživački tim Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ pokreće veliko istraživanje o upotrebi srpskoj jezika u javnoj riječi u medijima, politici i na društvenim mrežama.

Pokreće se trogodišnji naučni projekat "Javni diskurs u Srbiji" kojim će prvi put, na naučni način, jezik koji se koristi u javnom obraćanju biti sagledan iz više uglova i na više načina, piše "Blic".

Iz Projektnog tima kažu da se ovaj projekat bavi istraživanjem medijskog, političkog i jezika društvenih mreža da bi se pokazalo kuda srpski jezik ide, šta je u njemu novo i kreativno, ali i koje riječi i fraze mogu biti upotrijebljene za iskazivanje i /zlo/upotrebu moći, uvjeravanje, pregovaranje, ubjeđivanje, manipulisanje, pa i laganje.

Neka od pitanja na koja će Projektni tim pokušati da odgovori su – kolika je moć javne riječi, gdje se krije manipulativni i ubjeđivački potencijal jezika, zašto je važno ko šta izgovara ili piše u javnom prostoru, koja poznata ličnost ima razvijenu jezičku kulturu, šta je norma srpskog jezika, odakle dolaze nove riječi i šta znače, ima li govora mržnje u medijima, kako unaprijediti kulturu govora?

Već krajem godine očekuje se pojavljivanje prve knjige rječnika novih riječi, jedinstvenog priručnika na ovim prostorima, koji će svake godine od A do Š pobrojati riječi koje su se pojavile krajem prošlog ili početkom ovog vijeka u srpskom jeziku.

Tu će uz obavezne aglicizme, poput bodišejmovanja, grumera ili prenka, naći svoje mjesto i riječi domaćeg porijekla poput nanogica, nebeski trkač, ravnozemljaš ili uzbunjivač, koje su se pojavile u medijima u posljednjih 20 godina.

Mnogima zanimljiv i koristan biće i priručnik Jezička kultura u javnom diskursu Srbije, gdje će biti riješene različite dileme oko toga da li su neke riječi pravilne ili ne i da li ih treba i na koji način koristiti u javnosti.

Psovke ostaju zabranjene u javnoj komunikaciji, a za uvrede i klevete se može odgovarati i na sudu.

Kako se obraćati nekome, kakav je jezički bonton u određenim prilikama i kako nikako nije pristojno komunicirati sa drugima su neka od pitanja na koje će odgovor dati ovaj priručnik.

Znatnu korist od ovog projekta, osim naučnika, mogu imati i oni koji najaktivnije učestvuju u javnom diskursu, kao što su novinari, medijski radnici i javne ličnosti, kao i nastavnici, profesori, studenti i učenici.

Projekti tim čine 10 članova stručnjaka u različitim oblastima lingvistike, a rukovodilac projekta je doktor Vesna Đorđević iz Instituta za srpski jezik SANU.

Riječ diskurs obuhvata i onoga ko govori i šta govori i sve što se govori i piše o nekoj temi