U Republici Srpskoj još uvijek postoji pletenje čarapa, ali način pletenja čarapa – priglavaka nije dovoljno kulturno i istorijski vrednovan i korišten u promotivne i turističke svrhe.

Broj žena koje obrađuju vunenu i pletenu autentičnu rukotvorinu, priglavak, se smanjuje. Neadekvatna prezentacija i promocija, kao i sve manje interesa mlađih generacija, stavili su nematerijalno kulturno nasljeđe na društvene margine u posljednjih nekoliko godina.

Upravo zbog toga, a u namjeri da se tradicionalni Sarajevsko-romanijski priglavak prizna i prepozna, krenuo je na dug put do uvrštavanja na svjetsku listu nematerijalne baštine.

Udruženje građana „Ženski interaktivni ruralni centar“ Istočno Sarajevo već nekoliko godina radi na uvrštavanja Sarajevsko-romanijskog priglavka na listu nematerijalne baštine UNESKO-a .

- Nadamo se da ćemo ispuniti sve uslove kako bi se ovaj element kandidovao za UNESKO listu što je od velike važnosti za ovaj kraj ali i za cijelu Republiku Srpsku - kaže Snježana Rosuljaš, portparol UG „Ženski interaktivni ruralni centar“

Njihova inicijativa naišla je na podršku javnosti i nadležnih institucija.

Prof. dr Irena Medar – Tanjga, autor knjige „Nematerijalno kulturno nasljeđe“, podsjeća da su upravo u pomenutoj knjizi koja je objavljena prije nekoliko godina prikazani neki elementi karakteristični za ovaj kraj.

- Kroz naš naučni a praktični rad Centra iz Istočnog Sarajeva, sklopili smo interesovanja u zajednički cilj. To su prepoznavanje, zaštita i čuvanje nasljeđa ovog kraja - kaže Medar – Tanjga.

Mnogo je uslova koje je potrebno ispuniti, ali u Srpskoj već imaju iskustva u ovom procesu jer su na svjetskoj listi već dva elementa.

Prvi korak bio je uvrštavanje Sarajevsko-romanijskog priglavka na listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske. Priglavak je na tu listu uvršten prošle godine.Uz podršku Muzeja Srpske i resornog ministarstva ide se ka tome da se i on zaštiti na isti način kao i zmijanjski vez i branje trave ive na Ozrenu. Upravo ta dva elementa su jedina iz Srpske na listi nematerijalne baštine UNESKO-a.

Vladimir Đukanović, koordinator Odjeljenja za nematerijalno-kulturno nasljeđe Muzeja RS kaže da su nakon zmijanjskog veza i branja trave ive, još dva elementa poslana u UNESKO i u procesu su nominacije.

- To je tradicija uzgoja konja lipicanaca i nevesinjska olimpijada. Što se tiče samog upisa na UNESKO listu – BiH je država sa dva entiteta i tri naroda a prema pravilima svaka država šalje jedan elemenat godišnje, tako da RS svake druge ili treće godine šalje elemenat za nominaciju - pojašnjava Đukanović.

U proces nominacije i ispunjavanja uslova kandidovanih elemenata uključeno je i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.

Milica Kotur, načelnik Odjeljenja za zaštitu kulturnog nasljeđa ističe da je izuzetno značajno čuvati nematerijalno – kulturno nasljeđe jer ono baštini i rizniči sve što nam je ostalo od kulture, istorije, tradicije, simbolike, običaja.

- Tako i ovaj priglavak ima značajno mjesto jer čuvajući ovo rizničimo ono što su nam naši stari ostavili. Danas od nas zavisi kako će to mladi prihvatiti i prenijeti budućim generacijama - poručuje Kotureva.

UNESKO je 2003. godine propisao Konvenciju o o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, a BiH je potpisala 2008. Prije tačno 10 godina u Republici Srpskoj je počelo formiranje liste nematerijalnog – kulturnog nasljeđa. Ta lista danas ima 22 elementa.

Na zvaničnoj svjetskoj listi zaštićenog nematerijalnog nasljeđa iz Republike Srpske su za sada samo zmijanjski vez i branje trave ive na Ozrenu.

U Sarajevsko-romanijskoj regiji se nadaju da će se i priglavci sa ovog područja za nekoliko godina naći na istoj listi.