Odluka o smanjenju ili suspenziji carinskih stopa na uvozni repromaterijal i komponente koje se ugrađuju u finalni proizvod za izvozno orijentisane kompanije je pripremljena i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će, nakon provedenih javnih konsultacija, ove sedmice uputiti Savjetu ministara na konačno usvajanje.

– Vjerujemo da će prijedlog odluke biti prihvaćen, jer je veliki broj kompanija sa nestrpljenjem očekuje – kazao je predsjednik SDS i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Kako je saopšteno iz SDS, Šarović je istakao da je odluka, koja se u kontinuitetu donosi već sedam godina, do sada pokazala značajne rezultate u jačanju kapaciteta i proizvodnje u nekoliko stotina naših kompanija. Samo od prošle godine, kako navodi on, zaposleno je oko 2.000 novih radnika.

– Ovim smo ispunili svoj osnovni cilj, da omogućimo povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata. Robe koje su obuhvaćene ovom odlukom su materijali i sirovine-repromaterijal, jer ih koriste proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda u BiH, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu, u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda – napomenuo je Šarović. On dodaje da je ova odluka dovela do veće angažovanosti, iskorištenosti instaliranih kapaciteta i povećanja proizvodnje u brojnim kompanijama koje koriste ove pogodnosti, čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta i, po pokazateljima iz mnogih preduzeća, došlo je do novog zapošljavanja.

Šarović je naveo da ove pogodnosti koriste kompanije iz tekstilnog i obućarskog sektora, metaloprerađivači, elekroindustrija, prehrambeni i hemijski sektor.

– Oslobađanje ili smanjenje carinskih dabžina obuhvata gotovo 60 tarifnih linija iz pobrojanih sektora. Korisnici ovih podsticajnih pogodnosti zapošljavaju samo u tekstilnom sektoru  više od 30.000 radnika, a tokom jedne godine, na primjer u 2018. godine, ali i po preliminarnim rezultatima za prvih devet mjeseci ove 2019. godine, angažovano je više od 2.000 novouposlenih radnika različitih profila – ističe Šarović. On dodaje da su ulaganja na proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u 2018. godini iznosila 50 miliona KM.

Po njegovim riječima, iz ovih ali i drugih razloga ova mjera pokazala se izuzetno korisnom, jer se odražava i na povećan izvoz, prihode i investicije, a uz to ne dolazi do osipanja budžeta.