Sjećanje na veliku srpsku pjesnikinju - Desanku Maksimović

11.02.2026. 08:33
0
IZVOR: srna.rs

Pjesnikinja Desanka Maksimović /1898-1993/, član Srpske akademije nauka i umetnosti čija se poezija odlikuje toplinom, senzibilnošću, neposrednošću, muzikalnošću i rodoljubljem, preminula je 11. februara 1993. godine.

Završila je beogradski Filozofski fakultet i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu.

Napisala je zbirke pjesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja" i "Slovo o ljubavi", zbirku pripovjedaka "Ludilo srca", te romane "Otvoren prozor" i "Ne zaboraviti".

Slika

Putovala je širom tadašnje Jugoslavije i imala veliki broj prijatelja među piscima i pjesnicima, a neki od njih bili su Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Gustav Krklec, Isidora Sekulić i Branko Ćopić.

Poezija Desanke Maksimović je i ljubavna i rodoljubiva, poletna i mladalačka, ozbiljna i osjećajna.

Čuvši za strijeljanje đaka u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine, pjesnikinja je napisala jednu od svojih najpoznatijih pjesama "Krvavu bajku", koja svjedoči o teroru okupatora nad nedužnim narodom i đacima u Drugom svjetskom ratu.

Komentari 0
Povezane vijesti
Čudo zvano Sergej: Ljubavna priča Desanke Maksimović podsjeća na najljepše bajke Čudo zvano Sergej: Ljubavna priča Desanke Maksimović podsjeća na najljepše bajke
Dođe li do krvi, opet ćemo biti prvi: Šta otkrivaju pisma Desanke Maksimović ruskim prevodiocima Dođe li do krvi, opet ćemo biti prvi: Šta otkrivaju pisma Desanke Maksimović ruskim prevod...
Desanka Maksimović – Srpska pjesnikinja koja je uvijek bila uz „male” ljude iz naroda Desanka Maksimović – Srpska pjesnikinja koja je uvijek bila uz „male” ljude iz naroda
Najčitanije
  • Krik istine: Od pastira do krvnika
    36m
    15
  • Zašto je svaki Nemanjić bio Stefan?
    22h 54m
    2
  • Zoranu Grgiću iz Istočnog Sarajeva hitno potrebna krv
    3h 53m
    0
  • Kada bismo po minut ćutali za svakog Srbina stradalog u Albanskoj golgoti, ne bismo progovorili 169 dana
    8h 35m
    1
  • Oglas za posao na Cetinju iz 1906: Pored srpskog, kandidat mora znati i neki od stranih jezika
    10h 5m
    0