Slave i praznike koji nam predstoje mnogi građani Srpske će i ove godine obilježiti u najužem krugu porodice, što znači da će izostati velika slavlja koja sobom nose i prilično velike troškove.

Jedan od razloga je, svakako, epidemiološka situacija koja je i dalje nepovoljna, ali i činjenica da mnogi nemaju izbora nego da, zbog čestih i značajnih poskupljenja, te primanja koja su rijetka i u neznatnom porastu,  smanjuju izdatke.

Po svemu sudeći, svetkovanja će i ubuduće biti svedena na najuži krug najbližih, čime će građani izbjeći zaduživanja, a, ipak, neće izdati tradiciju i vjeru. 

Vidosav S. iz Banjaluke kaže da je, prije epidemije, za Svetog Jovana imao i po 50 gostiju.

– Tako je bilo godinama i to se svake nove slave podrazumijevalo. Nije nam padalo na pamet da smanjujemo broj gostiju, iako smo za slavu znali da potrošimo i po 1.500 KM, a često smo se i zaduživali. Međutim, nikada za to nismo žalili, jer su i naši rođaci, prijatelji i komšije isto radili. Ipak, prošle godine smo, zbog korone, slavili samo u krugu najuže porodice i shvatili smo da je tako, ne samo jeftinije, nego jednostavnije i ljepše. Imali smo priliku da se posvetimo jedni drugima, što u slučaju većeg broja gostiju nije moguće. I ovu slavu ćemo tako proslaviti, a i kad prođe epidemije, nastavićemo da slavimo na taj način. Naravno da je ovde bitan i finansijski momenat, jer naša petočlana porodica živi od dve osrednje radničke plate. A to što je veliku slavsku trpezu zamenio jedan sto, ne znači da smo narušili tradiciju, nego da smo se, na najvažniji dan u godini, okrenuli svojim najbližima – kaže sagovornik Srpskainfo.

U udruženjima potrošača naglašavaju da su ogromna poskupljenja dovela do toga da ljudi uglavnom gledaju kako da prežive, te da nemaju izbora nego da štede, gdje god mogu.

– Sve manje novca na raspolaganju uslovilo je da građani tokom slava sve više prelaze na porodična okupljanja, sa daleko manjim brojem gostiju nego ranijih godina. Malo se plašimo korone, ali je činjenica i da imamo sve manje novca. Mnoga domaćinstva su u poziciji da moraju da vode računa o ono malo kućnog budžeta kojim raspolažu i da budu maksimalno racionalni i odgovorni. To ne znači prekidanje slave, ali su ljudi shvatili da neće izdati tradiciju, ako za slavskim stolom okupe svoje najbliže – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić.

Prema njenim rečima, mogi su morali da se zadužuju, da bi proslavili u većem krugu gostiju.

– Nijedna slava ne prolazi bez velikog spremanja i najmanje 1.000 KM, a imamo primanja od 500-600 i penzije od 300 KM. Jasno je da ti ljudi nisu mogli da proslave, a da ne posegnu za nepopularnim pozajmicama koje, posle, mjesecima vraćaju. Korona je mnogima, uslovno rečeno,  dobro došla da prestanu okupljati puno ljudi za slave. Počeli smo odgovornije da posmatramo situaciju u kojoj se nalazimo, a zbog lošeg životnog standarda odričemo se svega čega možemo. Građani se, naravno, neće odreći slava, ali je činjenica da one sve više prelaze u porodična okupljanja, što domaćini mogu da ispoštuju. S druge strane, ovakvim svetkovanjem, slava se vraća u okvire u kojima treba da bude – poručuje Marićeva.

Sveštenici takođe ističu da na slavi ne mora da bude 50 ljudi, da bi ona bila obilježena onako kako treba, te da su centralni momenat svake slave hljeb i vino.

Nije važno da za stolom bude gužva, nego da se sabere porodica, da se prekadi žito, upali krsna sveća, pročita „Očenaš“, pripremi hljeb i vino, poručuju sveštenici.

Kad je riječ o životnom standardu, za veliku većinu građana posebno je teška ova godina, koju je obilježio rekordan broj poskupljenja hrane, ali i drugih proizvoda koje svakodnevno kupujemo. Građani Srpske su u 2021, gotovo na sedmičnom nivou, na udaru skoka cijena osnovnih životnih namirnica, i to u priličnim iznosima. Dodatno obeshrabruju najave da će poskupljenja biti nastavljena i u narednom periodu.

– Mislim da su dosadašnja poskupljenja bila “tiha”, u odnosu na ono što nas čeka. A već su toliko česta, da malo ko može da ih isprati i uporedi. Zbog toga mnogi redukuju potrošnju i onih najosnovnijih namirnica. Ako su, na primjer, kupovali četiri litra ulja mjesečno, sad se trude da se uklope u tri. Kartice i novčanici većine građana sve su tanji, ljudi sve manje kupuju – rekao je ranije za Srpskainfo predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije Bogdan Marjanović.