Dok smo obilazili mjesto gdje je Sveti Jovan krstio Gospoda, jedan arhijerej je rekao kako bi bilo lijepo da imamo tu svoj manastir ili crkvu, kao Grci i Rusi. Sat kasnije, čudo. Princ Gazi bin Muhamed patrijarhu Porfiriju je prenio kraljevu želju da Srpskoj pravoslavnoj crkvi pokloni parcelu. Ključ je u ljubavi princa prema pravoslavlju. I našim Dečanima.

Ovo za Sputnjik kaže dr Vedran Golijanin, profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči koji je u delegaciji, koju je predvodio patrijarh srpski Porfirije, učestvovao na Međunarodnoj konferenciji Proces iz Akabe, u Jordanu:

„Princ Gazi je prije više godina došao u Dečane, prisustvovao večernjem bogosluženju. Niko od prisutnih nije znao ko je on. Tek nakon službe se predstavio monasima. Iz nekog razloga, meni zasad nepoznatog, on zaista mnogo voli Dečane. Izrazio je želju da budući srpski manastir u Jordanu bude izgrađen upravo po ugledu na tu svetinju“.

Profesor Golijanin je konferenciji Proces iz Akabe prisustvovao u pratnji mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma.

Procvat pravoslavlja u Jordanu

Riječ je o seriji međunarodnih sastanaka koje je 2015. pokrenuo kralj Jordana Abdulah II u kojem poziva političke i vjerske lidere širom svijeta da unaprijede saradnju u cilju borbe protiv ekstremističkih ideologija, radikalizacije i terorizma.

U radu Konferencije su, pored kralja Abdulaha, patrijarha srpskog Porfirija i albanskog premijera Edija Rame, učestvovali patrijarh jerusalimski Teofil, antiohijski Jovan, arhiepiskop albanski Jovan i više hrišćanskih, jevrejskih i islamskih vjerskih predvodnika sa Bliskog istoka i Balkana.

Profesor Golijanin smatra da su Jordanci dostojni organizatori, jer su primjere pomirenja pokazali na djelu. Vidjeli su ih svojim očima. I osjetili.

„Jordan je većinski islamska zemlja, no upravo zahvaljujući dobronamernosti kralja Abdulaha i princa Gazija vidjeli smo kako je pravoslavno hrišćanstvo doživjelo zaista veliki procvat u toj državi. Kompletan arheološki kompleks u Al-Magtasu, mjestu krštenja našeg Gospoda, gdje su izgrađene brojne pravoslavne crkve, direktno je od kralja namijenjen hrišćanima“.

Otkriće i suze princa Gazija

Sagovornik Sputnjika dodaje da niko u delegaciji nije znao da ih u Al-Magtasu očekuju velika iznenađenja.

Prvo je poseban tretman koji je Kraljevina Jordan ukazala našoj crkvi, našem patrijarhu i arhijerejima. To, kaže, govori da ova posjeta nije bila značajna samo za Srpsku pravoslavnu crkvu, već i za Kraljevinu Jordan, kralja Abdulaha i princa Gazija.

"Kad smo vidjeli kako se jedan princ islamske zemlje sa poštovanjem, ljubaznošću i iskrenim prijateljstvom ophodi prema našem patrijarhu i arhijerejima, svi smo osjetili dodatni ponos što smo Srbi".

Držeći uvodnu riječ na Konferenciji princ je ispričao kako je došlo do formiranja arheološkog kompleksa na mjestu Hristovog krštenja. Nakon jordansko-izraelskog rata od jednog monaha je saznao da su se na tom mjestu, koje je bilo potpuno zaraslo, kroz čitavu hrišćansku istoriju slivali hodočasnici, da je, po predanju, tu propovijedao Sveti Jovan i krstio Gospoda Isusa Hrista.

„Princ mu je povjerovao, područje je najprije deminirano, potom su počela iskopavanja i pronađeni ostaci brojnih ranohrišćanskih crkava iz perioda od šestog do dvanaestog vijeka. Hodočasnici su tu dolazili tokom vizantijskog i osmanskog perioda. Dok je o tome govorio, nekoliko puta je zastajao - jer je plakao. Ispričao je kako je o svemu obavijestio kralja, zamolio da se sprovedu arheološka iskopavanja i dobio punu podršku“.

U postu i molitvi 40 dana – u srpskom manastiru

Golijanin dodaje da je srpska delegacija imala privilegiju da prije svih ostalih posjeti „mjesto krštenja“, ali i da je tamo dočeka princ Gazi bin Muhamed i lično sprovede do arheološkog lokaliteta Ilijino brdo. Zatim preko svih drugih značajnih mjesta do grčkog manastira Svetog Jovana Krstitelja, gdje se nalazi i muzej.

„Tu se trenutno, pod pokroviteljstvom Kraljevine Jordana i lično princa Gazija, gradi Pravoslavni univerzitet. Tu će studenti pravoslavne teologije iz čitavog svijeta moći da izučavaju bogoslovlje i da uče arapski. Na kraju nas je princ odveo na jedan lokalitet, nedaleko od manastira Svetog Jovana i rekao nam da tu zemlju Jordan poklanja Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Izrazio je želju da budući manastir bude izgrađen po ugledu na Dečane i da studenti budućeg Pravoslavnog univerziteta upravo u srpskom manastiru, u sklopu studijskog programa, provode u postu i molitvi četrdeset dana, po ugledu na Isusa Hrista“.

Poziv mitropolita Hrizostoma, u kome nije sam

Sagovornik Sputnjika kaže da je, kao i cijela delegacija naše crkve, bio veoma dirnut ovim gestom. Da jordanski princ voli pravoslavlje i čita pravoslavnu duhovnu literaturu čuo je ranije, od svog mitropolita.

Vladika Hrizostom imao je i poseban sastanak sa princom, kako bi mu uručio važno pozivno pismo:

„Potpisali su ga mitropolit i reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović. Pozvali su ga da dođe, posjeti Sarajevo i održi prigodna predavanja, kako studentima Islamskog fakulteta, tako i studentima Bogoslovskog fakulteta. I njemu je to zaista bilo drago. Rekao je da mu je ta ideja bliska srcu i da mu je životni san istorijsko pomirenje pravoslavnih i muslimana. Nadamo se da će čovjek koga zaista krasi velika dobrota, ukoliko dođe ovdje u Bosnu i Hercegovinu, pokazati i tu mogućnost, da neko ko je zaista predani vjernik islama ne samo da ima dobre odnose sa pravoslavnima, nego i da voli pravoslavne i saradnju s njima. To bi zaista bila prava stvar“.

Ako može u Jordanu, može i u BiH

Golijanin dodaje da je princ došao i na svečanu večeru kojoj su prisustvovali kralj Abdulah i premijer Edi Rama. Družio se sa arhijerejima i slušao crkveno pojanje na grčkom, arapskom i crkvenoslovenskom jeziku.

„Princ je sve vrijeme proveo s nama i ukazao nam posebnu pažnju.“

Bliski istok je, podsjeća sagovornik, poznat po vjerskim trvenjima, a Jordan zaista primjer vjerske tolerancije, pomirenja, međusobnog izmirenja i praštanja:

„Kada vidimo njih, možemo zaključiti da bi to i kod nas bilo moguće. Naravno, nije sve do Srpske pravoslavne crkve, koja konstantno pokazuje želju za pomirenjem i međusobnim praštanjem. Dakle, nije sve do nas“.

Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči još dodaje da zemlja koju su uz rijeku Jordan dobili hrišćani nije mala. Pored grčkog, tu je u nizu i rimokatolički manastir, zatim veliki ruski manastir sa gostoprimnicom za hodočasnike, a pored je zemlja sličnih dimenzija koja će biti darovana Srpskoj crkvi.