U prvoj polovini mjeseca avgusta još uvijek možete posijati mahune, kornišone i razne tikvice.

Gledajte da su rane sorte koje imaju kraću vegetaciju, do 60 dana jer je riječ o povrću osjetljivom na mraz. Osim toga, siju se blitva, špinat (kod špinata pričekajte da prođu velike vrućine jer će inače odmah ići u sjeme), mrkva, peršun, razne salate kao što su radič, endvija, matovilac, rukola, kineski kupus te poriluk i luk srebrenac.

Šta se sadi?

U avgustu se sade kupusnjače uz, ponavljamo, konstantno navodnjavanje. Dakle, u zemlju idu karfiol, kupus, kelj, prokulica, brokoli, raštika, korabica i sl. Sade se i salate kao što su radič i endivija koje trpe više temperature. U drugoj polovini mjeseca se sade poriluk i luk ljutika.

Šta se radi?

Uz redovno zalijevanje vodom koja rano ujutro može biti hladna, a naveče mlaka, posađene, ali i druge biljke koje uzgajate, zaštitite novim slojem malča. Po potrebi ih zaštitite od sunca agritekstilom ili mrežom.

Redovno kontrolišite štetočine jer su ovoga mjeseca na svom vrhuncu. Posebno pazite na posađene kupusnjače koje će napadati buhač, kupusni moljac i nezaobilazne smrdibube.

Nakon što su mahune i krastavci koje ste sijali proljetos dali svoje, počupajte ih i prekopajte zemlju. Na mjesto mahuna možete posijati krastavce ili tikvice.

Sada je i vrijeme za prikupljanje sjemena paradajza. Uzmite ga iz najboljeg, zrelog ploda. Fermentacija sjemena sa pulpom je najbolji način čuvanja.

Osim paradajza, sada možete sakupljati i druga sjemena. Pazite da ih uzimate za suva i sunčana dana. Prije pohrane ga prosušite te spremite papirnate vrećice ili staklenke. Dobro ga obilježite.

Ovoga mjeseca možete brati ljekovito bilje za sušenje kao što su žalfija, melisa, nana, lavanda i druge.