Počela je sezona godišnjih odmora i priprema za put. Svako putovanje sa sobom nosi rizik od blažih zdravstvenih problema uslijed promjene klime, nadmorske visine (ukoliko putujete na planinu) vremenske zone ili vrste vode i hrane.

Da bismo situaciju lakše prebrodili poželjno je da nosimo sa sobom lijekove i preparate koji će nam olakšati stanje – navodi magistar farmacije Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u Institutu za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica.

Iz INZ-a preporučuju da se na put ne kreće bez putne apoteke koja treba biti neizostavni dio kofera svakog putnika. Njena veličina i sadržaj zavisi o broju putnika, uzrasta, njihovih potreba, kao i od vrste samog putovanja.

- Važno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ako se radi o putovanju u inostranstrvo, preporuka je uplatiti putničko zdravstveno osiguranje. Za pacijente koji boluju od težih oboljenja preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, da se informiraju o zakonskoj regulativi koji lijekovi i u kojoj količini mogu prenijeti ako se radi o putovanju u inostranstvo - ističe Baručija.

Prije nego spakujete svoju putnu apoteku neophodno je da provjerite ako redovno pijete lijekove imate li ih dovoljno u zalihi? Za hronične pacijente ponijeti terapiju u dovoljnoj količini u dogovoru sa svojim doktorom.

Ono što čini sadržaj svake putne apoteke predstavljaju analgetici, lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle, saopšteno je iz INZ-a.

Toplomjer je nezaobilazan sastojak putne apoteke. Zbog čestih prehlada koje se javljaju i u ljetnom periodu kapi za nos koje smanjuju otok sluznice kao i pastile za grlo koje ublažavaju bolove u grlu takođe su neizostavni. Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu ih koristiti i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi pola sata prije polaska na put.

Duga vožnja, sjedenje, intenzivna šetnja ili plivanje često dovode do zamora mišića i grčeva u nogama. Jedan od uzroka može biti nedostatak magnezijuma koji se ljeti više gubi iz organizma zbog pojačanog znojenja. Preporuka je unos maksimalne dnevne doze magnezijuma prilagođeno uzrastu korisnika.

Probiotici

Pored navedenih lijekova ono što bi se uvijek trebalo naći u putnoj apoteci su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Preporuka je upotreba probiotika i prije putovanja, odnosno tri do pet dana prije planiranog puta i sve vrijeme putovanja da bi se spriječila putna dijareja.

Zato je potrebno djelovati preventivno te ojačati probavu i imunitet unosom dobrih probiotičkih bakterija. Na taj način organizam će biti sposoban da se izboriti s različitim infekcijama, navode iz Instituta.

Higijena

Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti flaširanu vodu, po mogućnosti iz staklenih flaša. Sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita takođe su preporuka uslijed čestih dijareja i povraćanja. Preparati za zaštitu od insekata su neizostavni dio putne apoteke. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme sa antihistaminicima. U slučaju uboda insekta događaju se kožno alergijske reakcije čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom.

Poželjno je imati i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može izazvati kožne infekcije pa je dobro imati i antibiotsku mast. U slučaju blažih povreda savjetuje se upotreba preparate za povredu kože, sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

Zaštita od sunca

U INZ-u napominju da, bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca. Budući da je sunce sve opasnije za našu kožu zbog oštećenog ozonskog omotača, pretjerano izlaganje njegovim ultraljubičastim zracima (UV) može izazvati dalekosežne i pogubne posljedice. Zračenje sunca ima razoran učinak na kožu, sve od sunčanih eritema (opekotina) do ubrzanog starenja kože i karcinoma kože. Izlaganje suncu glavni je uzrok karcinoma kože, što je ujedno i najozbiljnija posljedica zračenja.

Odgovorno ponašanje podrazumijeva učinkovitu zaštitu od sunca koja se bira na temelju jačine zračenja i tipa kože. Proizvodi za zaštitu od sunca istovremeno filtriraju UVB i UVA zrake, s odgovarajućom ravnotežom između njih. Njihova moć filtriranja označena je SPF-om (faktor zaštite od sunca). SPF se određuje na osnovu Vašeg fototipa i intenziteta sunčevog zračenja koji zavisi o lokaciji (more, planine, itd.) SPF 6 = niska zaštita, SPF 15 = umjerena zaštita, SPF 30 = visoka zaštita, SPF 50+ = vrlo visoka zaštita.

Kako navode stručnjaci, korištenje zaštitnih faktora omogućava koži da duže bude izložena suncu. Preporuka je svakodnevna i ponavljajuća upotreba krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50, po mogućnosti što veći faktor zaštite.

Zaštitne kreme se nanose najmanje pola sata prije izlaganja suncu. Generalno je pravilo da se ne izlažu sunčevoj svjetlosti u periodu od 11-17 časova naročito za malu djecu, jer je tada količina UV zraka jako velika, pojačana UV radijacija, tako da bi u tom periodu trebalo izbjegavati direktni boravak na suncu.

Hidratacija

Tom izlaganja suncu hidrirajte svoju kožu i nastavite koristiti svoje uobičajene proizvode za njegu kože, osim ako Vam doktor savjetuje drugačije. Posebno je važno savjetovati se s ljekarom kod upotrebe medicinske terapije koje mogu izazvati fotoosjetljivost. Pravilnom i pravovremenom njegom i pripremom kože moguće je minimizovati štetne posljedice izlaganja UV zračenju i postići preplanuli ten bez straha od zdravstvenih posljedica.

Postoje brojni nutrijentni zaštitnici kože koji pravovremenim uzimanjem putem dodataka prehrani pripremaju kožu za izlaganje suncu, umanjuju oštećenje i pojavu alergija na sunce, te duže zadržavaju preplanuli ten.

– Tu se prije svega ističu karotenoidni pigmenti bitni u zaštiti tkiva od oštećenja uzrokovanih UV zracima, kao i antioksidativni nutrijenti poput vitamina A, C, E te selena i cinka. Vitamini B grupe ne posjeduju antioksidativna svojstva, ali pomažu održavati kožu zdravom. Antioksidansi se smatraju sekundarnim protektivnim faktorima, jer štite od slobodnih radikala i reaktivnih kisikovih spojeva – ističe Baručija.

Njega kože

Potrebno je obratiti pažnju na njegu kože nakon sunčanja. U večernjim satima koža postaje crvena i isušena, stoga treba koristiti kreme koje sadrže vitamine koji pomažu koži da se regenerira, a takođe će smanjiti i isušenost kože. Tokom sunčanja u slučaju da dođe do opekotina potrebno je nanijeti mast za regeneraciju kože. Putnu apoteku uvijek čuvati izvan dohvata djece, kažu u INZ-u.