Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra Svetog Vasilija Ostroškog.
Sveti Vasilije Ostroški /Jovanović/ rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj, a njegove mošti se, kao velika svetinja, čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.
Rodio se 28. decembra 1610. godine, od pobožnih i blagočestivih pravoslavnih roditelja Petra i Anastasije Jovanović i na krštenju su mu roditelji dali ime Stojan.
Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice i kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran za episkopa zahumskog i skenderijskog.
Kao arhijerej živio je u manastiru Tvrdoš odakle je utvrđivao u pravoslavlju vjernike. Kada su Turci razorili Tvrdoš, svetitelj se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio svoj opasni podvižnički život.
Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne mošti i njegov grob čuvaju se do današnjeg dana. Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama, podsjeća Srna.
U narodu je Sveti Vasilije poznat po svom podvižništvu i mnogobrojim čudotvornim iscjeljenjima.
Poklonička putovanja naroda u Ostrog počela su još za zemaljskog života Svetog Vasilija, nastavljena su po proslavljenju njegovih svetih moštiju i traju i danas.
Osim praznika Svetog Vasilija, dani sabora u Ostrogu su Trojičindan, Petrovdan, Ilindan i dan Uspenja Presvete Bogarodice. U te dane u Ostrogu se okuplja i po deset, dvadeset hiljada pobožnih poklonika.
Ostroška isposnica, u kojoj se podvizavao Sveti Vasilije i gdje počivaju njegove svete mošti, i danas je mjesto iscjeljenja na kojem mnogi nalaze milost Božiju i odakle svojim domovima odlaze zdravi i dušom i tijelom.
Ne mogu se izbrojati razna čudesa, koja je Gospod preko Svetog Vasilija učinio i koje svakim danom čini i pokazuje nad svakim onim koji dolazi i traži pomoć od Gospoda posredstvom ovog velikog svetitelja.
U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz njemačkog brdskog topa udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog Krsta, ali nije eksplodirala.
Granata se od pada razbila na dvoje. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.
Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju mnogobrojnih hramova u njegovu čast. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu - Nikšiću.
Godine 1935. u Beogradu je otvorena bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.
