Prilagođavanje finansija, zatvaranje postojećih računa, obavještavanje dobavljača i saradnika o novom načinu poslovanja te preciznije planiranje utroška svake marke iz budžeta ključni su koraci koje preduzimaju domovi zdravlja širom Republike Srpske, koji su od 1. januara ove godine prešli na trezor.

Potvrdio je to za "Glas Srpske" predsjednik Aktiva direktora domova zdravlja Srpske Vladimir Marković, koji je ujedno i na čelu Doma zdravlja u Doboju.

- I dalje nisu prešli na trezor svi domovi zdravlja, određen broj jeste. Konkretno, Dom zdravlja Doboj je jedan od ovih koji su prešli i još smo u fazi prilagođavanja naših sa finansijama grada. Obavještavamo dobavljače o novom načinu poslovanja, novom broju računa i svemu ostalom što je neophodno da promijenimo i pripremimo da bismo poslovali bez poteškoća u narednom periodu - rekao je Marković.

Uvjeren je da će zdravstvena ustanova na čijem je čelu kroz mjesec prevazići sve poteškoće, ali da će im sigurno trebati godina da se naviknu na novi način poslovanja u smislu planiranja i trošenja novca iz budžeta.

- Moramo biti dosta obazriviji, mnogo bolje planirati i preciznije trošiti novac. Lokalna uprava imaće bolji uvid u sve ono što se dešava u domovima zdravlja, prije svega mislim na finansije, tačno će se znati kako je potrošena svaka marka, tako da će oni koji posluju korektno i odgovorno sigurno imati veću podršku lokalne zajednice. Ukoliko ima neodgovornih, vjerujem da će oni biti sankcionisani - kazao je Marković.

Od početka godine na trezor je prešao i kotorvaroški Dom zdravlja "Sveti Pantelejmon", a direktor te zdravstvene ustanove Vladimir Bibić rekao je za "Glas" da su do kraja prošle godine uskladili pravilnike, zatvorili svoje račune i otvorili podračun u opštini, tako da su poprilično spremni bili 1. januara za novi sistem poslovanja.

- Još nismo imali nijednu transakciju, to tek slijedi kada pristignu računi za decembar. Naš Dom zdravlja nema dugovanja, poslujemo pozitivno, tako da nemam neka posebna očekivanja. Vjerujem da će one zdravstvene ustanove koje su imale finansijskih problema prelaskom na trezor moći da se naslone na lokalnu zajednicu, ako zapadnu u probleme intervenisaće opština - istakao je Bibić.

Ranije su u trezorski sistem uvedene 22 javne zdravstvene ustanove, od toga četiri republičke i to Zavod za stomatologiju, Zavod za sudsku medicinu, Zavod za transfuzijsku medicinu i Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac te 18 ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno domova zdravlja.

Odlukom Vlade RS iz marta prošle godine i preostali domovi zdravlja trebalo je da najkasnije od 1. januara ove godine pređu na trezor.

Pionir u ovom procesu bio je Dom zdravlja Čelinac, koji je još 2018. godine prešao na trezor, a direktor te zdravstvene ustanove rekao je ranije za "Glas" da je novi način poslovanja donio finansijsku disciplinu.

KOČNICE

Vladimir Marković je kazao da domovi zdravlja u Banjaluci i Bijeljini imaju poteškoće u vezi sa prelaskom na trezor, zbog političkih nesuglasica. Naime, u Banjaluci još nije formirana Skupština grada, dok je Bijeljina na samom kraju prošle godine usvojila nacrt budžeta za ovu godinu.