Prekomjerno korišćenje mobilnih telefona i manjak fizičke aktivnosti glavni su uzroci govornih problema sve više mališana u Srpskoj, što su pokazali i rezultati sistematskih pregleda za upis u školu.

Specijalista pedijatar u banjalučkom Domu zdravlja Milka Ćojanović za “Glas Srpske” kaže da savremeni način života često prepreka zdravog odrastanja, jer djeca već od devetog mjeseca života kreću da koriste tablete i telefone, a to je jednosmjerna komunikacija.

- Djeci treba dvosmjerna komunikacija - rekla je Ćojanovićeva, naglasivši da su problemi u govoru kod dosta budućih prvačića otkriju na sistematskom pregledu za upis u školu, a ukoliko pedijatri uoče zaostajanje u govoru i u ranijoj dobi, djecu upućuju logopedu.

Malo je logopeda, poručuje ona, pa su roditelji često prinuđeni da pomoć potraže privatno, a tretmani su skupi.

- Sa mališanima treba pričati, jer oni uče gledanjem i slušanjem. Telefon nikako nije rješenje. Oni ranije progovaraju neke engleske riječi nego naše, iz prostog razloga jer gledaju crtane filmove, greška je što roditelji forsiraju strani jezik u odnosu na maternji. Mora se razgovarati sa djecom, vratiti ritual da gledaju slike, slikovnice, da se sa njima priča, da imaju povratnu informaciju - kazala je Ćojanovićeva.

Pedijatar sa iskustvom dugim četiri decenije ističe da je problem i komunikacija među djecom, jer se mnogi ne igraju zajedno i ne slušaju jedni druge.

- Kod onih koji su fizički aktivni nije tako, jer kada se djeca igraju s loptom i kada trče, onda su i motorički mnogo spretniji. Oponašanje junaka iz crtanih nigdje ne vodi, a djeca to prihvate, nažalost, pa je i nasilnost prisutna, jer mališani dobro pamte - naglašava ona i dodaje da roditelji moraju da rade više sa djecom kod kuće i da komuniciraju.

Logoped Marina Gavrić Govedarica rekla je za “Glas” da su najčešći problemi zbog kojih joj se roditelji obraćaju kašnjenje u progovaranju, odnosno stagniranje daljeg razvoja govora u uzrastu od druge do četvrte godine.

- Izostanak komunikacije i interakcije sa drugom djecom, kao i nerazvijeni socioemocionali odnosi samo su neki od problema. Predškolci uglavnom kubure sa nepravilno artikulisanim glasovima i nedovoljno usvojenim vještinama, a kao vodeći problem u školskom uzrastu su poteškoće sa čitanjem i pisanjem uzrokovane onlajn nastavom u vrijeme pandemije - rekla je Gavrić Govedarica.

Dodaje i da uzroci kašnjenja govorno-jezičkog razvoja mogu biti višestruki, od onih organskih, porođajne traume i povrede, patološke bolesti majke, ali i genetike.

- Izloženost multimedijalnom sadržaju generalno predstavlja vodeći problem u svijetu, ne samo po razvoj govora i uopšteno psihomotorni razvoj djece nego i kod odraslih. Većina ljudi koristi prekomjerno društvene mreže i na taj način opterećuje mozak nepotrebnim informacijama pa dolazi do sve slabijeg pamćenja, poremećaja pažnje i koncentracije - rekla je Gavrić Govedarica.

Apostrofira da prevelika izloženost male djece pred TV ekranima izaziva dugoročne posljedice na razvoj djeteta, što se prvo odražava na razvoj govora, a potom dolazi do izražaja neadekvatno razvijena senzomotorna percepcija.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da su zastoji u psihofizičkom razvoju povezani sa kretanjem, aktivnostima i govorom, razmišljanjem i mogućnostima shvatanja. Djeca često dožive i strah pa nastane blokada.

- Svaka pasivizacija u odnosu na dječiju igru je šteta i ne razvija ih. Manje su roditelji sa djecom, a i kada su zajedno, onda im dozvole da provode više vremena uz mobilne telefone i igrice. Čak opažaju i ono nerealno, što je dodatna opasnost, uz to sadržaji koji imaju traumatizaciju usporavaju ih i imaju na njih negativni uticaj - rekao je Milić.

Savjet

Logopedi poručuju roditeljima da provode što više kvalitetnog vremena sa djecom.

 - Ograničite upotrebu multimedijalnih sadržaja, uključite djecu u sve aktivnosti kojima se bavite, omogućite im da što više vremena provode vani - da trče, skaču pa čak i padaju, jer djeca uče iz iskustva. I ono najvažnije, pričajte djeci i sa djecom - naglašava Marina Gavrić Govedarica.