Nemoguće je predvidjeti kako će rezolucija o navodnom genocidu u Srebrenici proći na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija jer je i dalje nejasno da li će se za nju glasati natpolovičnom većinom ili će biti usvajana dvotrećinski.

Rekao je to za “Glas Srpske” profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja, ističući da u posljednje vrijeme postoje signali da ona ipak neće biti usvojena.

- Sve više je zemalja kojima se ovaj prijedlog ne uklapa u trenutnu spoljnu politiku. Mislim da te zemlje žele da preduhitre scenario sličan onome u pojasu Gaze - navodi Šolaja.

Smatra i da je uzimanje Srebrenice kao simbola navodnog genocida neprimjerno bez obzira na presudu Haškog tribunala, jer ne može biti kolektivne krivice bilo koje grupe ili naroda.

- Implicitno se to pokušava prišiti Srbima kao narodu, odnosno i Srbiji i Srpskoj, mada je lako moguće da od toga ne bude ništa - istakao je Šolaja.

Na pitanje kako gleda na to što je iz Irana poručeno da nije bilo genocida u Srebrenici te šta očekuje kako bi eventualno mogle glasati druge arapske zemlje, Šolaja odgovara da je to teško prognozirati.

Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ istakao je da je Srbija veoma aktivna u pokušajima da se čuje glas da je najavljena rezolucija o Srebrenici besmislena.

- To je nešto što može da ostavi negativne posljedice, kako među narodima tako i na međunarodnom planu. Srbija će pokazati da ipak i Srbija i Srbi imaju prijatelje koji nas razumiju i ne žele da učestvuju u ovoj farsi - rekao je Vranješ i istakao da se sama tema politizuje, što je određeni broj država i primijetio. On je podsjetio da je ambasador Irana u Srbiji Rašid Hasan Pur Baei rekao da Zapad nema dobre namjere i nije iskren kada je riječ o Srebrenici.

Politikolog Nenad Kecmanović kazao je da je narod Srpske poslao upozorenje Bošnjacima i Zapadu. Bošnjački sponzori, prema njegovim riječima, stalno opipavaju puls Srpskoj i odmjeravaju momenat kada bi trebalo da povuku sljedeći potez, ali da je njen narod poslao upozorenje i Bošnjacima i Zapadu.

Prema riječima profesora međunarodnih odnosa Srđe Trifkovića, cilj predložene rezolucije je da se odvrati pažnja od onoga što se događa u Gazi s jedne strane i da se izvrši dodatni pritisak na Srbiju u kontekstu tri zahtjeva koji su joj sa zapadnih adresa ispostavljeni već poodavno. Tvorci te zamisli ne sagledavaju činjenicu da što više budu težili kolektivnoj stigmatizaciji Srba, to će, istakao je on, biti manja motivacija zvaničnog Beograda da te ispostavljene zahtjeve ispunjava.

- Jedan je tzv. normalizacija odnosa sa Prištinom, a znamo šta se pod tim podrazumeva. Kao drugo, što je možda još aktuelnije u ovom trenutku jeste to da se olabavi veza između Banjaluke i Beograda u trenutku kada eskalira pritisak na Milorada Dodika - naveo je Trifković.

Stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja ocijenio je da se nad Balkanom nadvila opasnost novog sukoba, koji provociraju zapadne zemlje te naglasio da Rusija čini i da će činiti sve što je u njenoj moći da osujeti destruktivne planove zapadnih zemalja.

Komentarišući činjenicu da je Njemačka, koja je tokom Drugog svjetskog rata počinila genocid nad Slovenima, Jevrejima i Romima predlagač rezolucije o Srebrenici, Nebenzja je podsjetio da je Njemačka istorijski pokušavala da igra posebnu ulogu na Balkanu.

- Njemačko kosponzorisanje nacrta rezolucije o “genocidu” u Srebrenici, kao i aktivna uloga Berlina u njegovom promovisanju, ukazuje na namjeru Njemačke da se učvrsti u Evropi kao samostalni centar moći. Zato je odlučila da igra na “balkansku kartu” - smatra Nebenzja.

Patrijarh

Patrijarh srpski Porfirije izrazio je zabrinutost i ocijenio kao potpuno štetnu inicijativu za izglasavanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, ne dovodeći u pitanje činjenicu da svi koji su počinili bilo kakav ratni zločin treba da budu izvedeni pred lice pravde, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

- Mi ćemo nastaviti neodstupno da pozivamo na ljubav i razumevanje, gradimo mir, kako na Kosovu i Metohiji tako i u BiH - naglasio je patrijarh.

Piše: Danijela Bajić