Na suđenju nekadašnjem komandantu Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifu Dudakoviću i ostalima za zločine nad srpskim civilima i vojnicima na području Krajine, svjedok Midhat Hidić, koji je bio predsjednik ratnog predsjedništva u Bosanskom Petrovcu, rekao je da ne zna šta se dešavalo na području opštine koja je "površinom veoma velika".

Hidić, svjedok Tužilaštva BiH, koji je bio predsjednik ratnog predsjedništva u Bosanskom Petrovcu nakon ulaska Petog korpusa, rekao je kako su Srbi već bili napustili to područje, a da su pred opštinu počele dolaziti izbjeglice iz drugih opština i da su bili raspoređeni po praznim kućama.

On je naveo da je za Srbe, koji nisu bili otišli, bio "prihvatni centar" kod Policijske stanice i da ih je čuvala policija, na šta je tužilac Vedrana Mijović prigovorila da ta dešavanja sa civilima nisu predmet optužnice, kao i da je teza Tužilaštva da su pobijeni srpski civili koji nisu bili pod nadzorom policije.

Svjedok je rekao da to nije tačno, kao i da ne zna šta se dešavalo na području opštine koja je površinom veoma velika, ali je dodao da je poslije rata u Petrovcu ostao da živi znatno manji broj Srba.

Na pitanja o odnosu Ratnog predsjedništva i civilne policije, te vojske, Hidić je rekao da je "svako radio svoj posao".

Svjedok Ismet Hrnčić rekao je da je obavljao dužnost člana ratnog predsjedništva Ključa, nakon operacije "Sana" 20. septembra 1995. godine, te da su policija i vojska radili svoj posao i da nisu jedni drugima podnosili izvještaje, a da je ratno predsjedništvo ispunjavalo zahtjeve vojske u pogledu ljudstva i materijalnih sredstava, koliko je bilo u mogućnosti.

Prema njegovim riječima, srpski civili koje su zatekli u Ključu bili su smješteni u objektima, objavio je Birn.

- Za one za koje smo saznali, smjestili smo ih u Dom penzionera i jednu kuću pored. Bili su pod zaštitom policije. Tu je bila organizovana kuhinja. I ja sam išao tamo jesti - rekao je Hrničić, dodajući da je tu bilo i bošnjačkih civila.

Enes Kabrić rekao je da je bio član ratnog predsjedništva u Sanskom Mostu, gdje se vratio 13. oktobra 1995. godine, rekao je da srpskih civila nije bilo puno ostalo u Sanskom Mostu, da se uglavnom radilo o starijim i nepokretnim osobama, te dodao da su bili smješteni iza kina i da ih je čuvao policajac, kao i da im je dovožena hrana.

Na pitanje o navodima iz istrage da je Predsjedništvu naređivala Vojna policija, Kabrić je rekao da to nije tačno, pojašnjavajući da se to možda odnosi na policijski čas.

On je rekao da je u Sanskom Mostu ostalo nekoliko procenata prijeratnog srpskog stanovništva, a da o njihovom stradanju po selima nakon ulaska takozvane Armije BiH nema saznanja.

Dudakovića i još 16 pripadnika i komandanata Petog korpusa optužnica tereti za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni.

Tijela jednog broja žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za posmrtnim ostacima nekih od ubijenih još se traga.

Osim Dudakovića, za zločine protiv čovječnosti na području opština Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most, okolnih sela, te progon i uništavanje vjerskih objekata, optuženi su Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Konježić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

Protiv Aleta Hodžića predmet je razdvojen nakon što je Sud BiH dobio nalaz timskog vještačenja.

Dio optužnice za Dudakovića odnosi se na ratne zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini na području opština Bihać i Cazin.

Nastavak suđenja zakazan je za 13. februar.