Svjetska banka je u posljednjem izvještaju navela kako očekuje da će BiH 2020. godine zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Kako se navodi u izvještaju, predviđa se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta. Nepovoljne demografske karakteristike, rast broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a nego što se trenutno procjenjuje.

- Kriza je imala ogroman uticaj na ekonomiju i živote ljudi u BiH. Država se nosila sa velikim izazovima i prije pandemije, a mnogi su time postali još zahtjevniji. To uključuje stvaranje prostora za bolji privatni sektor, kreiranje veće efikasnosti javnog sektora, stvaranje bolje zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema te kreiranje boljih prilika za mlade ljude - rekao je menadžer Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas.

U saopštenju se navodi da pandemija ugrožava progres kojeg su BiH i zemlje regiona postigle, a pogotovo progres u poboljšanju stanja na tržištu rada.

- U prvom kvartalu 2020. godine, rast je bio pozitivan uz dostignuta 2,0 procenta. Sa uvođenjem restriktivnih mjera zatvaranja, ekonomija se u Q2 suočila s iznenadnim zaustavljanjem. Domaća i vanjska potražnja je smanjena, uz nagli pad privatne potrošnje i investicija. Smanjenje domaće potražnje, kao i potrošnje i investicija je teško pogodilo uvoz, dok je smanjenje vanjske potražnje uticalo i na izvoz i na uvoz. Tokom prve polovine godine, do jula 2020. godine, izvoz se smanjio za 14,8 procenata, uvoz za 17,3 procenta - navodi se iz Svjetske banke.

Kako se kaže u izvještaju, nezaposlenost je bila značajna i prije krize, i dalje nastavlja da se pogoršava. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 procenata, a KOVID-om uzrokovano smanjenje ekonomske aktivnosti od tada je povećalo.

- Prema podacima poreske uprave, između marta i septembra 2020. u FBiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u Republici Srpskoj procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaj su najviše pogođeni sektori - navodi se u izvještaju.

Veći uticaji na tržište rada su spriječeni entitetskim programima subvencioniranja plata i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore s ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta.

- FBiH je produžila rokove za predaju poreskih prijava fizičkih lica do 30. aprila, a za pravna lica do 31. maja. Republika Srpska je odobrila odgodu plaćanja prve rate poreza na profit do 30. juna, a ostalih rata do kraja godine. Paušal poreza na ukupni prihod mikropreduzeća (1 ili 2 zaposlena) je smanjen za 60 procenata. Republika Srpska je u martu osigurala i 17 miliona KM podrške za zatvorene privredne subjekte, čime je obuhvaćeno oko 40.000 radnika, kao i 55 miliona KM u aprilu za oko 60.000 radnika, što je pokrilo minimalnu platu, doprinose i poreze za zatvorene (mikro) firme. I Vlada FBiH je subvencionirala doprinose i isplatu minimalnih plata do juna za radnike firmi pogođenih KOVID-19; kantoni su dijelom ili u potpunosti pokrivali isplatu minimalne plate - kažu iz Svjetske banke.

Pandemija KOVID-19 ima značajan uticaj na ekonomiju na način da usporava ključne proizvodne sektore, smanjuje potražnju za izvozom i smanjenjem doznaka, a izgled još uvijek u velikoj mjeri zavisi od toka pandemije.

- Uz pretpostavku da se trajanje KOVID-19 ograniči na naredna dva kvartala, projektuje se da će se rast u BiH u 2021. vratiti na stopu od prije krize. Vlasti već provode više testiranja putem KOVID ‘drive-thru’ (iz automobila) PCR testova i u KOVID-19 bolnicama, da bi se ograničilo širenje zaraze i izbjeglo novo zatvaranje. Pored toga, garantni fond za kreditne linije za male privredne subjekte je u završnoj fazi uspostavljanja - navodi se u saopštenju.

Ipak, još uvijek nije najavljen drugi krug sveobuhvatnog programa prevencije i ublažavanja kao nadopuna Socio-ekonomskom programu (SEP). Sa poboljšanjem situacije i ubrzanjem SEP-a, očekuje se da će doći do umjerenog povećanja investicija i izvoza.

Rast će i dalje biti vođen potrošnjom, povećavajući uvoz. Doznake će se smanjiti u 2020. godini, ali će u srednjoročnom periodu vjerovatno opet porasti i stabilizirati se na 8 procenata BDP-a.

- Ovo zajedno sa napretkom po osnovu reformi, pomoći će postepenom povećanju potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita, čije se prisustvo očekuje i dalje u srednjoročnom periodu - kažu iz Svjetske banke.

Generalno, rast će podržavati sektori orjentisani na domaća tržišta i vezani za onlajn usluge, a povećane potrebe za finansiranjem će dovesti do preokreta trenda smanjenja duga iz prethodnih godina, iako se očekuje da će dug ostati održiv.