Zašto se ljudi ustručavaju tražiti bolovanje i kako poslodavci gledaju na ovu pojavu?

Koliko je naša prehlada zaista jaka?

Preslaba da bismo izostali s posla ili pak dovoljno snažna da ugrozi zdravlje naših kolega, ako bismo se u takvom stanju pojavili na radnom mjestu? BBC je ponudio neke odgovore na ova pitanja.

Kada je prehlada dovoljno jaka: Virusi se nalaze svuda, u vozilima gradskog saobraćaja, supermarketima, igralištima. Osim ako planirate da nikad ne izađete iz kuće, prije ili kasnije ćete biti zaraženi.

– Prehlada je posljedica virusnog oboljenja na koje svako reaguje drugačije. Ne možemo podcijeniti uticaj prehlade na sposobnosti nekih ljudi – govori Rejčel Saf, viša savjetnica u Institutu za upravljanje ljudskim resursima.

Saf takođe dodaje da ukoliko se zaista ne osjećate dobro i vaši simptomi ukazuju na to da nećete biti produktivni, bolje je da izostanjjete s posla, jer tako nećete širiti virus na radnom mjestu.

Treba li po svaku cijenu izbjegavati prehladu ili one pomažu u izgradnji imuniteta? Profesor Piter Openšav, bivši predsjednik Britanskog društva za imunologiju, kaže da prehlade mogu biti dobre za naše dugoročno zdravlje, ali samo ponekad. Prehlade se, izgleda, mogu podijeliti na dobre i na loše.

– Životni poziv mi je bio otkriti koji virusi su dobri, jer neke prehlade, po svemu sudeći, mogu staviti naš imunitet u neku vrstu treninga – kaže Piter.

Ljudi sa slabijim imunitetom: 

Ljudi kojima je imunitet oslabio, kao recimo pacijenti u bolnicama, često su izolovani, jer se vrlo lako može desiti da im neko prenese virus. S druge strane, osobe s jakim imunitetom neće dobiti prehladu čak ni ako se nalaze u društvu prehlađene osobe.

Ljudima koji su svjesni da su prehlađeni savjetuje se da prije izlaska razmisle hoće li doći u kontakt s djecom, trudnicama ili starijim i osjetljivijim osobama. Pacijenti koji su imali hemoterapiju su, naprimjer, izuzetno osjetljivi na prehladu.

Obzirnost šefova: 

CIPD je u svom izvještaju naveo da je prosječan broj dana tokom kojih ljudi izbivaju s posla zbog prehlade pao na 5,9 dana godišnje, što je najniži nivo u 19 godina dugoj istoriji ovog istraživanja. Objašnjenje se može pronaći i u činjenici da ljudi sve češće i prehlađeni odlaze na posao. Mnogi odsustvo s posla doživljavaju kao veliki proble, kako zbog obaveza koje bi se nakupile, tako i zbog kolega koji će biti više opterećeni, jer će morati preuzeti na sebe i dio posla kolege koji nije prisutan.

Pojedini ljudi, čak, strahuju i da će im poslodavac zamjeriti ako izostaju s posla “zbog obične prehlade”. U vremenu kada je sve više poslova koji se mogu u potpunosti ili djelomično obavljati od kuće, ne bismo trebali osjećati strah od razgovora sa šefom jer i za njega je bolje da izostane jedna osoba, nego da se virus proširi i istovremeno se razboli više radnika.

Postoje i slučajevi zloupotreba, jer za prehladu najčešće nije nužno donijeti potvrdu doktora, pa su i poslodavci oprezni, ali u ogromnoj većini slučajeva spremni su vjerovati na riječ zaposleniku. Na kraju krajeva, i šefovi će se kad-tad prehladiti i vjerovatno će i oni biti odsutni nekoliko dana.