Mi nismo tolerantni i spadamo u desetak najmanje tolerantnih društava na svijetu, zbog čega je potrebno da se što više edukujemo o toleranciji, rekao je Ivan Šijaković, sociolog, povodom obilježavanja 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije.

Ističe da je inače u prethodnih 20 godina visok trend porasta netolerancije u svijetu.

- Veoma se povećao stepen netolerancije prema različitim etničkim grupama, ideologijama, odnosno prema svemu onome što je drugačije. Mislim da mi vrlo malo radimo na edukaciji o toleranciji - rekao je Šijaković.

Prema njegovim riječima, naše društvo je genetski predisponirano kao netolerantno.

- Mislim da će se u budućnosti sve više razvijati taj stepen netolerancije - istakao je Šijaković.

Da je potrebno odmalena učiti o toleranciji, naglašava i Aleksandar Milić, banjalučki psiholog.

- Mi ne učimo mlađe naraštaje da ne ulaze u konflikte. Oni još od vrtića i osnovnih škola treba putem radionica da uče o tome. Veoma je važno naučiti da saslušate druga osoba - kaže Milić te dodaje da je potrebno edukovati i odrasle ljude o tome.

Naime, kako kaže, narod sa ovih prostora nema toleranciju da čuje drugo mišljenje.

- Nizak nivo tolerancije prenosi se u privatni život, porodicu, vezu, niko nikoga ne toleriše i ne postoji razumijevanje, a onda se na tome insistira, kao da je to vrijednost. Tvrdoglavost i nedostatak tolerancije je nedostatak i ne bi trebalo da se time ponosimo - istakao je Milić.

Lazar Prodanović, predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, za SRNA-u je kazao da je BiH danas više nego ikada potrebna tolerancija prema drugima i drugačijima.

- Dosezanje pune harmonije u različitosti imperativ je za sve nosioce vlasti na svim nivoima u BiH, ali i za svakog običnog čovjeka u ovoj zemlji kako bismo, svi zajedno, različitosti pretvorili u prednosti u političkom, ekonomskom, vjerskom i kulturnom pogledu i kako bismo svakoga dana radili na promociji mira i kulture mira koja je zasnovana na toleranciji - istakao je Prodanović.

Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine sa žaljenjem konstatuju da u Bosni i Hercegovini ne postoji ozbiljna volja da se podigne nivo tolerancije između različitih grupa koje čine naše društvo.

- Ne samo institucije vlasti, nego i pojedinci često nisu spremni da se suoče sa pojavama ili politikama koje produbljuju podjele i uzrokuju nestabilnosti. Takvo okruženje može pogodovati pojavi ozbiljnijih incidenata, dok su vrlo rijetki primjeri međuetničke, međureligijske ili međurasne solidarnosti ili bar ne nalaze zasluženo mjesto u javnom, odnosno medijskom prostoru - saopštili su iz Institucije ombudsmana.

U tom smislu, ombudsmani podsjećaju da je Bosna i Hercegovina članstvom u Savjetu Evrope preuzela obavezu borbe protiv netolerancije, od čega, između ostalog, zavisi njen međunarodni ugled i položaj u međunarodnoj zajednici.