Prema istraživanjima ekonomista, kroz nekoliko godina u Bosni i Hercegovini će živjeti samo penzioneri, a dodatno pitanje je da li će penzija uopšte i biti. Novi podaci govore da je samo prošle godine broj penzionera povećan za 11 780.
Bosna i Hercegovina je kraj 2020.godinu dočekala sa povećanim brojem penzionera koji sada iznosi 699 121. U Republici Srpskoj broj penzionera povećan je za 6 006, dok Federacija BiH ima 5 776 novih penzionera.
Sa povećanjem broja penzionera, povećala su se i izdvajanja, što je izračunao ekonomista Faruk Hodžić. Prema njegovoj računici, prošle godine smo izdvojili 192,5 miliona maraka više za penzije u odnosu na 2019.godinu.
Bosna i Hercegovina je kraj 2020.godinu dočekala sa povećanim brojem penzionera koji sada iznosi 699 121. U Republici Srpskoj broj penzionera povećan je za 6 006, dok Federacija BiH ima 5 776 novih penzionera.
Sa povećanjem broja penzionera, povećala su se i izdvajanja, što je izračunao ekonomista Faruk Hodžić. Prema njegovoj računici, prošle godine smo izdvojili 192,5 miliona maraka više za penzije u odnosu na 2019.godinu.
- To pokazuje koliko je moralo doći do porasta naplate doprinosa da bi se namirile penzije naših penzionera koji su čitav život radili da bi imali kakvu takvu penziju u starosti što će u narednim godinama biti još više izraženije jer je naša starosna struktura nepovoljna - kaže Faruk Hadžić, ekonomista.
Prema posljednjim podacima, u BiH je trenutno 1,2 radnika na jednog penzionera što je jedan od najmanjih omjera u istoriji. To znači da će se ovi brojevi izjednačiti čime se dovodi u pitanje i standard penzionera jer trenutna visina penzija ne omogućava ni minimalne uslove normalnog življenja.
Zato je upitno kako će se BiH finansijski izboriti sa narednim porastom broja penzionera.
- Danas već imamo oko 330 000 zaposlenih radnika koji su stariji od 50 godina svi će oni biti dio penzionog sistema u narednih 10-ak 15 godina i mi sada već moramo razmišljati a nepovoljno nam je zbog kovida kako ćemo isfinansirati ovaj budući rast penzionera i to je jedan od velikih izazova koji mogu opteretiti entitetske budžete - smatra Hadžić.
Političari problem za sada rješavaju prelaskom penzionih fondova na trezorsko poslovanje, što je najlošije rješenje, smatraju ekonomisti, jer umjesto da se sredstva iz budžeta ulažu u razvojne projekte, oni će finansirati isplatu penzija.
- Situacija je još gora kada se uzme u obzir i pandemija virusa korona i smanjenje plata koje su radnici doživjeli jer je posao pao i krajnje je vrijeme da se zapitamo govoreći o vladama eniteta, šta mi radimo za privredu i očuvanje radnih mjseta jer bez radnika, radnih mjesta, isplate penzionih i zdravstvenih fondova ulazimo u zonu nerešivih problema - ističe Zoran Pavlović,ekonomista.
Zvanični podaci govore da najniža isplaćena penzija u Republici Srpskoj iznosi oko 223 marke i nju prima oko 40 000 građana, dok prosječnu penziju koja se kreće između 394 i 400 maraka prima oko 80 000 građana.
Najniža penzija u Federaciji BiH iznosi nešto preko 370 maraka, a zagrantovana oko 470 KM. Tek 1 odsto građana BiH prima natprosječnu penziju koju su ostvarili kao rukovodioci u većim i razvijenim privrednim i administrativnim centrima.
